Zemlje zapadne Afrike
Koliko naroda u zapadnoj Africi
Smještena u zapadnom dijelu Afrike, Zapadna Afrika se sastoji od 16 zemalja. Evo abecednog popisa svih zemalja zapadne Afrike: Benin, Burkina Faso, Cape Verde, Côte d’Ivoire, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Liberija, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija, Senegal, Sierra Leone, i Togo. Među njima, od kojih dva pripadaju PALOP-u (Kabo Verde i Gvineja Bisau):
1. Benin
Benin je zapadnoafrička država koja je prije bila francuska kolonija i stoga je francuski službeni jezik zemlje. U zemlji živi više od 10 milijuna ljudi, a država je republika.
 |
|
2. Burkina Faso
Burkina Faso je država u zapadnoj Africi koja graniči s Beninom, Obalom Bjelokosti, Ganom, Malijem, Nigerom i Togom. Država se većinom sastoji od savane i više od 15 milijuna ljudi živi u Burkini Faso.
 |
|
3. Zelenortski otoci
Cape Verde, formalno Republika Cape Verde, država je koja obuhvaća arhipelag u Atlantskom oceanu, oko 500 kilometara zapadno od Cape Verdea na afričkom kopnu.
 |
|
4. Obala Bjelokosti
Côte d’Ivoire je republika u zapadnoj Africi na Atlantskom oceanu koja graniči s Burkinom Faso, Ganom, Gvinejom, Liberijom i Malijem. Zemlja je bivša francuska kolonija i zemlja je uspješna nogometna nacija.
 |
|
5. Gambija
Gambija, formalno Republika Gambija, država je u zapadnoj Africi na Atlantiku, graniči sa Senegalom, koja osim obale okružuje državu. Gambija je najmanja država na površini afričkog kontinenta.
 |
|
6. Gana
Gana, formalno Republika Gana, je republika u zapadnoj Africi. Država graniči s Côte d’Ivoireom na zapadu, Burkinom Faso na sjeveru, Togom na istoku i Gvinejskim zaljevom na jugu.
 |
|
7. Gvineja
Gvineja, formalno Republika Gvineja, država je u zapadnoj Africi. Gvineja se nalazi na atlantskoj obali između Gvineje Bisau i Sierra Leonea, a graniči sa Senegalom i Malijem na sjeveru, Côte d’Ivoireom na istoku i Liberijom na jugu.
 |
|
8. Gvineja Bisau
Gvineja Bisau, formalno Republika Gvineja Bisau, je država u zapadnoj Africi s obalom prema Atlantiku. Država, bivša portugalska kolonija Portugalska Gvineja, graniči sa Senegalom na sjeveru, Gvinejom na jugu i istoku.
 |
|
9. Liberija
Liberija, formalno Republika Liberija, država je u zapadnoj Africi na atlantskoj obali, graniči s Gvinejom, Sierra Leoneom i Obalom Bjelokosti. Liberija je najstarija afrička republika i druga najstarija neovisna država nakon Etiopije.
 |
|
10. Mali
Mali, formalno Republika Mali, je obalna država u zapadnoj Africi. Mali, sedma najveća država u Africi, graniči s Alžirom na sjeveru, Nigerom na istoku, Burkinom Faso i Côte d’Ivoireom na jugu, Gvinejom na jugozapadu te Senegalom i Mauritanijom na zapadu. Populacija je prema popisu iz 2009. godine iznosila 14,5 milijuna stanovnika.
 |
|
11. Mauritanija
Mauritanija, formalno Islamska Republika Mauritanija, država je u sjeverozapadnoj Africi koja graniči s Alžirom, Malijem, Senegalom, Zapadnom Saharom i Atlantikom. Zemlja također graniči s Marokom od 27. veljače 1976., kada je Maroko okupirao Zapadnu Saharu.
 |
|
12. Niger
Niger, formalno Republika Niger, je država u unutrašnjosti zapadne Afrike, koja graniči s Alžirom, Beninom, Burkinom Faso, Libijom, Malijem, Nigerijom i Čadom. Država je dobila ime po rijeci Niger, koja protječe kroz jugozapadni dio tog područja.
 |
|
13. Nigerija
Nigerija, formalno Savezna Republika Nigerija, je država u zapadnoj Africi koja se sastoji od trideset i šest država i njezinog takozvanog teritorija glavnog grada, Abuje. Nigerija je najmnogoljudnija zemlja Afrike i sedma najmnogoljudnija zemlja svijeta.
 |
|
14. Senegal
Senegal, formalno Republika Senegal, je najzapadnija država na afričkom kontinentu, smještena na Atlantskom oceanu. Država graniči s Gambijom, Gvinejom, Gvinejom Bisao, Malijem i Mauritanijom.
 |
|
15. Sijera Leone
Sierra Leone, formalno Republika Sierra Leone, je država u zapadnoj Africi. Graniči s Gvinejom na sjeveru i Liberijom na jugu te Atlantskim oceanom na zapadnoj obali.
 |
|
16. Togo
Togo, formalno Republika Togo, država je u zapadnoj Africi koja graniči s Ganom na zapadu, Beninom na istoku i Burkinom Faso na sjeveru. Na jugu, zemlja ima kratki obalni pojas prema Gvinejskom zaljevu, gdje se nalazi glavni grad Lomé.
 |
|
Zemlje zapadne Afrike prema broju stanovnika i njihovim glavnim gradovima
Kao što je gore navedeno, u zapadnoj Africi postoji šesnaest neovisnih država. Među njima je po broju stanovnika najveća zemlja Nigerija, a najmanja Zelenortska ostrva. Cjeloviti popis zemalja zapadne Afrike s glavnim gradovima prikazan je u donjoj tablici, poredan prema zadnjem ukupnom broju stanovnika.
| Rang | Zemlja | Populacija | Površina (km²) | Glavni |
| 1 | Nigerija | 200,963,599 | 910,768 | Abuja |
| 2 | Gana | 30,280,811 | 227,533 | Accra |
| 3 | Obala Bjelokosti | 25,823,071 | 318.003 | Yamoussoukro |
| 4 | Niger | 22,314,743 | 1.266.700 | Niamey |
| 5 | Burkina Faso | 20.870.060 | 273,602 | Ouagadougou |
| 6 | Mali | 19.973.000 | 1,220,190 | Bamako |
| 7 | Senegal | 16,209,125 | 192.530 | Dakar |
| 8 | Gvineja | 12,218,357 | 245,717 | Conakry |
| 9 | Benin | 11.733.059 | 114,305 | Porto-Novo |
| 10 | Sijera Leone | 7,901,454 | 71.620 | Freetown |
| 11 | Ići | 7.538.000 | 54,385 | Lome |
| 12 | Liberija | 4,475,353 | 96,320 | Monrovija |
| 13 | Mauritanija | 4,077,347 | 1,025,520 | Nouakchott |
| 14 | Gambija | 2,347,706 | 10 000 | Banjul |
| 15 | Gvineja Bisau | 1,604,528 | 28,120 | Bissau |
| 16 | Kabo Verde | 550,483 | 4,033 | Praia |
Karta zapadnoafričkih zemalja
Kratka povijest zapadne Afrike
Drevna kraljevstva i carstva
Zapadna Afrika, regija bogate kulture i povijesti, bila je dom brojnim utjecajnim kraljevstvima i carstvima. Jedna od najranijih poznatih civilizacija u regiji je kultura Nok, koja je cvjetala od oko 1000. godine prije nove ere do 300. godine nove ere u današnjoj Nigeriji. Narod Nok poznat je po svojim skulpturama od terakote i ranoj tehnologiji obrade željeza, koja je postavila temelje za buduća društva u regiji.
Carstvo Gane
Carstvo Gane, također poznato kao Wagadou, bilo je jedno od prvih velikih carstava u zapadnoj Africi. Osnovan oko 6. stoljeća n. e., uspijevao je do 13. stoljeća. Smješteno u današnjoj jugoistočnoj Mauritaniji i zapadnom Maliju, Carstvo Gane kontroliralo je značajne trgovačke rute i bilo je poznato po svom bogatstvu, osobito u zlatu. Glavni grad carstva, Kumbi Saleh, bio je glavno središte trgovine i islamskog učenja.
Mali Carstvo
Pad Carstva Gane otvorio je put usponu Carstva Mali u 13. stoljeću. Osnovan od strane Sundiate Keite, Mali Carstvo doseglo je vrhunac pod Mansom Musom (oko 1312.-1337.), jednim od najbogatijih pojedinaca u povijesti. Poznato hodočašće Manse Muse u Meku 1324. pokazalo je ogromno bogatstvo carstva i pridonijelo širenju islama. Timbuktu, veliki grad u Malijskom carstvu, postao je poznato središte islamske znanosti i trgovine.
Songhai Carstvo
Carstvo Songhai naslijedilo je Carstvo Mali u kasnom 15. stoljeću. Pod vodstvom vladara kao što su Sunni Ali i Askia Muhammad, Carstvo Songhai postalo je jedno od najvećih i najmoćnijih carstava u afričkoj povijesti. Njegov glavni grad, Gao, bio je užurbano središte trgovine i kulture. Carstvo Songhai kontroliralo je ključne transsaharske trgovačke rute, trgujući zlatom, solju i drugom robom. Pad carstva počeo je u kasnom 16. stoljeću nakon marokanske invazije.
Transsaharska trgovina i islamski utjecaj
Transsaharski trgovački putovi bili su ključni za prosperitet zapadnoafričkih carstava. Ovi su putovi omogućili razmjenu dobara, ideja i kultura između Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Zapadne Afrike. Zlato, sol i robovi bili su među primarnim robama kojima se trgovalo. Uvođenje i širenje islama odigralo je značajnu ulogu u oblikovanju kulture, obrazovanja i političkih struktura regije. Islamski učenjaci i trgovci osnivali su obrazovne centre i džamije, pridonoseći intelektualnom i vjerskom razvoju regije.
Europsko istraživanje i trgovina robljem
Europski kontakt sa zapadnom Afrikom započeo je u 15. stoljeću s portugalskim istraživačima poput princa Henryja Moreplovca, koji su tražili nove trgovačke rute i izvore zlata. Portugalci su duž obale uspostavili trgovačke postaje, koje su ubrzo postale središta transatlantske trgovine robljem. Tijekom sljedećih nekoliko stoljeća, milijuni Afrikanaca prisilno su odvedeni iz zapadne Afrike u Ameriku, što je rezultiralo značajnim društvenim i ekonomskim poremećajima.
Kolonijalno razdoblje
U 19. stoljeću došlo je do intenziviranja europske kolonizacije u zapadnoj Africi, obilježene Berlinskom konferencijom 1884.-1885., na kojoj su europske sile podijelile Afriku na kolonije. Francuska, Britanija, Njemačka i Portugal uspostavili su kontrolu nad raznim dijelovima zapadne Afrike, što je dovelo do dubokih promjena u političkom, društvenom i gospodarskom krajoliku regije.
Kolonijalna vladavina donijela je infrastrukturni razvoj, ali i iskorištavanje i otpor. Francuzi su kontrolirali velika područja, uključujući današnji Senegal, Mali, Burkinu Faso i Obalu Bjelokosti. Britanci su osnovali kolonije u Nigeriji, Gani, Sierra Leoneu i Gambiji. Njemačka i Portugal također su polagali pravo na teritorije u regiji.
Pokreti za neovisnost
Sredina 20. stoljeća bilo je razdoblje intenzivne borbe za neovisnost u zapadnoj Africi. Kraj Drugog svjetskog rata i sve veći zahtjev za samoodređenjem doveli su do napora za dekolonizaciju diljem kontinenta. Gana je pod vodstvom Kwamea Nkrumaha postala prva zemlja podsaharske Afrike koja je stekla neovisnost 1957. godine. Ovo je postignuće nadahnulo druge nacije u regiji da traže slobodu od kolonijalne vladavine.
Do 1960-ih većina zapadnoafričkih zemalja stekla je neovisnost. Čelnici poput Nnamdija Azikiwea u Nigeriji, Ahmeda Sékoua Touréa u Gvineji i Léopolda Sédara Senghora u Senegalu odigrali su ključne uloge u pokretima za neovisnost svojih zemalja. Međutim, razdoblje nakon stjecanja neovisnosti obilježili su značajni izazovi, uključujući političku nestabilnost, vojne udare i građanske sukobe.
Izazovi i razvoj događaja nakon stjecanja neovisnosti
Razdoblje nakon stjecanja neovisnosti u zapadnoj Africi obilježeno je i napretkom i nazadovanjem. Mnoge su se zemlje suočile s poteškoćama u uspostavljanju stabilnog upravljanja, što je dovelo do razdoblja autoritarne vladavine, ekonomskih izazova i društvenih nemira. Građanski ratovi u zemljama kao što su Liberija, Sierra Leone i Obala Bjelokosti imali su razorne učinke na njihovo stanovništvo i gospodarstva.
Unatoč tim izazovima, Zapadna Afrika je u posljednjim desetljećima napravila značajne korake. Regionalne organizacije poput Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) odigrale su ključnu ulogu u promicanju ekonomske integracije, mira i stabilnosti. Gospodarski rast u zemljama kao što su Nigerija, Gana i Senegal potaknut je sektorima kao što su nafta, poljoprivreda i usluge.
Suvremeni problemi i izgledi za budućnost
Danas se zapadna Afrika suočava s brojnim izazovima i prilikama. Politička nestabilnost, korupcija i ekonomska nejednakost ostaju značajni problemi. Osim toga, regija se bori sa sigurnosnim prijetnjama ekstremističkih skupina u Sahelu i utjecajima klimatskih promjena, koje utječu na poljoprivredu i sredstva za život.
Međutim, zapadna Afrika također ima ogroman potencijal. Mlado i dinamično stanovništvo regije sve se više uključuje u poduzetništvo, tehnologiju i aktivizam. Napori za poboljšanje upravljanja, obrazovanja i infrastrukture ključni su za održivi razvoj. Bogato kulturno nasljeđe, zajedno s otpornošću i kreativnošću njezinih ljudi, nudi obećavajuću budućnost za zapadnu Afriku.
