Zemlje istočne Europe
Zemlje istočne Europe grupirane su prema svojim kulturnim i povijesnim karakteristikama. S jedne strane okupljaju zemlje koje su došle pod utjecaj pravoslavne crkve i imaju slavenski jezik. Mnoge od njih poput Srbije, Crne Gore, Hrvatske bile su pod dominacijom Tursko-Osmanskog Carstva. Zbog toga nalazimo veliki broj muslimana koji su se tamo ustalili prije nekoliko stoljeća.
S druge strane, regije poput Mađarske, Češke i Slovačke bile su dio Austro-Ugarskog Carstva. Imaju kulturu blisku zapadu, iako nisu bili okupirani od strane Rimskog Carstva.
Koliko zemalja u istočnoj Europi
Kao regija Europe, Istočna Europa se sastoji od 10 neovisnih država (Bjelorusija, Bugarska, Češka, Mađarska, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Ukrajina). U nastavku pogledajte popis istočnoeuropskih zemalja i ovisnosti prema broju stanovnika. Također, sve ih možete pronaći abecednim redom na ovom kraju ove stranice.
1. Bjelorusija
Bjelorusija, formalno Republika Bjelorusija, je država u istočnoj Europi. Država je unutarnja država i graniči s Latvijom, Litvom, Poljskom, Rusijom i Ukrajinom.
 |
|
2. Bugarska
Bugarska je republika u južnoj Europi na sjeveroistočnom Balkanu, graniči s Rumunjskom na sjeveru, Srbijom i Makedonijom na zapadu te Grčkom i Turskom na jugu, te obalom Crnog mora na istoku. Bugarska ima oko 7,2 milijuna stanovnika, a Sofija je glavni i najveći grad.
 |
|
3. Češka
Češka Republika, formalno Češka, srednjoeuropska je država i članica Europske unije.
 |
|
4. Mađarska
Mađarska je republika u srednjoj Europi. Glavni grad Mađarske je Budimpešta. Država graniči s Austrijom, Slovačkom, Ukrajinom, Rumunjskom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom. Mađarska datira iz devetog stoljeća, a stanovništvo govori mađarski ugarski jezik.
 |
|
5. Moldavija
Moldavija, službeno Republika Moldavija, je republika u istočnoj Europi koja graniči s Rumunjskom i Ukrajinom. Država ima 3,5 milijuna stanovnika.
 |
|
6. Poljska
Poljska, formalno Republika Poljska, republika je u srednjoj Europi. Poljska graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku te Litvom i Rusijom na sjeveru.
 |
|
7. Rumunjska
Rumunjska je republika u istočnoj Europi. Država graniči na sjeveru s Ukrajinom, na istoku s Moldavijom i Crnim morem, na jugu s Bugarskom, duž rijeke Dunav, a na zapadu s Mađarskom i Srbijom.
 |
|
8. Rusija
Rusija, formalno Ruska Federacija, federalna je republika koja obuhvaća velike dijelove istočne Europe i cijelu sjevernu Aziju.
 |
|
9. Slovačka
Slovačka je republika u srednjoj Europi koja graniči s Poljskom, Ukrajinom, Mađarskom, Austrijom i Češkom.
 |
|
10. Ukrajina
Ukrajina je država u istočnoj Europi. Graniči s Rumunjskom, Moldavijom, Mađarskom, Slovačkom, Poljskom, Bjelorusijom i Rusijom. Na jugu, zemlja ima obalu okrenutu prema Crnom moru.
 |
|
Popis zemalja istočne Europe i njihovih glavnih gradova
Kao što je gore navedeno, u istočnoj Europi postoje 3 neovisne zemlje. Među njima je najveća država Rusija, a najmanja Moldavija. Cjeloviti popis istočnoeuropskih zemalja s glavnim gradovima prikazan je u donjoj tablici, rangiran prema zadnjem ukupnom broju stanovnika.
| Rang | Nezavisna zemlja | Trenutno stanovništvo | Glavni |
| 1 | Rusija | 146,793,744 | Moskva |
| 2 | Ukrajina | 42,079,547 | Kijev |
| 3 | Poljska | 38.413.000 | Varšava |
| 4 | Rumunjska | 19,523,621 | Bukurešt |
| 5 | Češka Republika | 10,652,812 | Prag |
| 6 | Mađarska | 9.764.000 | Budimpešta |
| 7 | Bjelorusija | 9,465,300 | Minsk |
| 8 | Bugarska | 7.000.039 | Sofija |
| 9 | Slovačka | 5,450,421 | Bratislava |
| 10 | Moldavija | 3,547,539 | Kišinjev |
Karta zemalja istočne Europe
Kratka povijest istočne Europe
Antičko i ranosrednjovjekovno razdoblje
Rane civilizacije i plemenska društva
Istočna Europa, koja obuhvaća regije poput Balkana, baltičkih država i istočnoslavenskih zemalja, ima raznoliku i složenu povijest. Rani stanovnici uključivali su Tračane, Ilire i Dačane na Balkanu i baltička plemena na sjeveru. Stepama su lutali Skiti i Sarmati, dok su se slavenska plemena počela naseljavati u tom području oko 5. stoljeća n. e., stvarajući temelje budućih država.
Bizantski utjecaj i slavenska ekspanzija
Bizant je značajno utjecao na Balkan, šireći kršćanstvo, umjetnost i arhitekturu. Istočna pravoslavna crkva odigrala je ključnu ulogu u oblikovanju kulturnog i vjerskog identiteta istočne Europe. Slavenska plemena, uključujući pretke modernih Rusa, Ukrajinaca i Bjelorusa, proširila su se u istočnu Europu, integrirajući se s lokalnim stanovništvom i uspostavljajući rana državna društva.
Razdoblje visokog srednjeg vijeka
Kijevska Rusija i uspon kneževina
Formiranje Kijevske Rusije u 9. stoljeću označilo je značajan razvoj u istočnoeuropskoj povijesti. Osnovana od strane Varjaga, Kijevska Rus’ postala je moćna federacija slavenskih plemena pod vodstvom velikog kneza Kijeva. Pokrštavanje Kijevske Rusije 988. pod knezom Vladimirom Velikim uspostavilo je istočno pravoslavlje kao dominantnu religiju.
Mongolska invazija i Zlatna Horda
U 13. stoljeću mongolska invazija opustošila je istočnu Europu, što je dovelo do pokoravanja Kijevske Rusije od strane Zlatne Horde. Mongolski jaram duboko je utjecao na regiju, uzrokujući političku fragmentaciju i ekonomske poteškoće. Međutim, neke su kneževine, poput Moskve, počele jačati u suradnji s Mongolima i postupnim utvrđivanjem neovisnosti.
Kasni srednji vijek i rani novi vijek
Uspon poljsko-litavskog Commonwealtha
U 14. i 15. stoljeću nastaje Poljsko-litavski Commonwealth, moćna država formirana Krewskom unijom (1385.) i Lublinskom unijom (1569.). Commonwealth je postao jedna od najvećih i najmnogoljudnijih država u Europi, koju karakterizira jedinstveni sustav “Zlatne slobode”, koji je davao značajna politička prava plemstvu.
Osmanska ekspanzija i habsburški utjecaj
Širenje Osmanskog Carstva na Balkan u 14. i 15. stoljeću značajno je utjecalo na istočnu Europu. Pad Konstantinopola 1453. označio je početak osmanske dominacije u jugoistočnoj Europi, što je dovelo do stoljeća turskog utjecaja u regiji. Istodobno, Habsburgovci su proširili svoju kontrolu nad dijelovima istočne Europe, posebno u Mađarskoj i zapadnom Balkanu, pridonoseći složenom političkom krajoliku.
Moderno razdoblje
Podjele Poljske i uspon Rusije
Kasno 18. stoljeće svjedočilo je podjelama Poljske (1772., 1793., 1795.) od strane Rusije, Pruske i Austrije, što je dovelo do nestanka Poljsko-litvanske zajednice s karte. U međuvremenu je Rusko Carstvo proširilo svoj teritorij, postavši dominantna sila u istočnoj Europi. Uspon Ruskog Carstva pod vođama poput Petra Velikog i Katarine Velike donio je značajne napore u modernizaciji i teritorijalnu ekspanziju.
Nacionalizam i pokreti za nezavisnost
19. stoljeće obilježeno je porastom nacionalizma i pokreta za neovisnost diljem istočne Europe. Pad Osmanskog Carstva i slabljenje habsburške kontrole omogućili su nastanak novih nacionalnih država. Grčki rat za neovisnost (1821.-1830.) nadahnuo je druge balkanske nacije da traže neovisnost. Revolucije iz 1848. također su imale značajan utjecaj, potičući nacionalnu svijest i političke promjene.
Previranja 20. stoljeća
Prvi svjetski rat i Versajski ugovor
Prvi svjetski rat i naknadni Versajski ugovor (1919.) dramatično su preoblikovali Istočnu Europu. Raspad carstava doveo je do stvaranja novih država, uključujući Poljsku, Čehoslovačku i Jugoslaviju. Međuratno razdoblje obilježeno je političkom nestabilnošću, gospodarskim izazovima i usponom autoritarnih režima.
Drugi svjetski rat i sovjetska dominacija
Drugi svjetski rat donio je razaranje istočnoj Europi, sa značajnim bitkama i zločinima koji su se događali u regiji. Nacistička okupacija i holokaust imali su dubok utjecaj na istočnoeuropsko stanovništvo. Nakon rata, Sovjetski Savez uspostavio je kontrolu nad Istočnom Europom, što je dovelo do formiranja komunističkih vlada koje su bile na strani Moskve. Željezna zavjesa podijelila je Europu, stvorivši geopolitičku i ideološku podjelu koja je trajala do kraja Hladnog rata.
Suvremeni razvoj
Pad komunizma i demokratske tranzicije
Krajem 20. stoljeća došlo je do kolapsa komunističkih režima diljem istočne Europe, počevši s pokretom Solidarnost u Poljskoj i kulminirajući padom Berlinskog zida 1989. Raspad Sovjetskog Saveza koji je uslijedio 1991. omogućio je neovisnost baltičkih država i druge istočnoeuropske nacije. Te su zemlje krenule putovima prema demokraciji, tržišnim gospodarstvima i integraciji sa zapadnim institucijama.
Integracija u Europsku uniju i suvremeni izazovi
U 21. stoljeću mnoge istočnoeuropske zemlje pridružile su se Europskoj uniji i NATO-u, tražeći stabilnost, sigurnost i gospodarski rast. Međutim, regija se suočava sa stalnim izazovima, uključujući političku korupciju, ekonomske razlike i napetosti s Rusijom. Sukobi poput rata u Ukrajini naglašavaju kontinuiranu geopolitičku nestabilnost u istočnoj Europi.
