Popis zemalja u Africi (abecednim redom)

Kao drugi najveći kontinent, Afrika ima površinu od 30,3 milijuna četvornih kilometara, što predstavlja 20,4 posto kopnene površine Zemlje. Naziv Afrika potječe iz rimskog doba. U rimsko doba, “Afrika” je bio naziv za područje Kartage u današnjem sjeveroistočnom Tunisu. Kasnije je Afrika postala naziv za južnu obalu Sredozemnog mora i to je ime afričkog kontinenta od srednjeg vijeka.

Regije u Africi

• Zapadna Afrika
• Istočna Afrika
• Sjeverna Afrika
• Centralna Afrika
• Južna Afrika

Geografski, Mediteran i Gibraltarski tjesnac odvajaju Afriku od Europe na sjeveru. Afrika ima kopnenu vezu s Azijom na sjeveroistoku; Sueski kanal se smatra razlikom između dva kontinenta. Inače, Afriku sa zapada okružuje Atlantski ocean, s jugoistoka i istoka Indijski ocean, a sa sjeveroistoka Crveno more.

Najviša planina je Kilimanjaro u Tanzaniji, 5895 metara nadmorske visine. Najduža rijeka je Nil, koja ima dužinu od 6671 kilometara, a najveće jezero je Viktorijino jezero u istočnoj Africi s površinom od 68.800 četvornih kilometara.

Koliko zemalja u Africi

Afrika se često dijeli na regije Sjeverne Afrike, Zapadne Afrike, Središnje Afrike, Južne Afrike i Istočne Afrike. Kontinent se sastoji od 54 nezavisne države i 8 teritorija. Osim toga, 2 države dolaze s ograničenim ili nedostatkom međunarodnog priznanja: Somaliland i Zapadna Sahara. Tri države su monarhije, a ostale su republike.

Najveća država Afrike je Alžir; najmanje je Sejšeli. Gambija je najmanja država na afričkom kopnu.

Karta afričkih zemalja

Okružena istočnim Indijskim i zapadnim Atlantskim oceanom, Afrika na latinskom znači “mjesto gdje je sunce vruće”. U nastavku pogledajte kartu Afrike i sve državne zastave.

Iako je većina zemalja nerazvijena, Afrika je jedna od najboljih destinacija za putovanja na svijetu. Najpopularnija odredišta uključuju nacionalni rezervat Maasai Mara (Kenija), Viktorijine slapove (Zambija), piramide u Gizi (Egipat), Cape Town (Južna Afrika) i Marrakech (Maroko).

Abecedni popis svih zemalja u Africi

Od 2020. godine u Africi postoje ukupno 54 zemlje. Od svih afričkih zemalja, Nigerija je najveća po broju stanovnika, a Sejšeli su najmanji. Pogledajte sljedeće za potpuni popis afričkih zemalja i ovisnosti po abecednom redu:

#	Zastava	Zemlja	Službeni naziv	Populacija
1		Alžir	Narodna Demokratska Republika Alžir	43,851,055
2		Angola	Republika Angola	32,866,283
3		Benin	Republika Benin	12,123,211
4		Bocvana	Republika Bocvana	2,351,638
5		Burkina Faso	Burkina Faso	20,903,284
6		Burundi	Republika Burundi	11,890,795
7		Kamerun	Republika Kamerun	26,545,874
8		Cabo Verde	Republika Cabo Verde (bivši Cape Verde)	555,998
9		Centralna Afrička Republika	Centralna Afrička Republika	4,829,778
10		Čad	Republika Čad	16,425,875
11		Komori	Unija Komora	869,612
12		Obala Bjelokosti	Republika Côte d’Ivoire	26,378,285
13		Demokratska Republika Kongo	Demokratska Republika Kongo	89,561,414
14		Džibuti	Republika Džibuti	988,011
15		Egipat	Arapska Republika Egipat	102,334,415
16		Ekvatorijalna Gvineja	Republika Ekvatorijalna Gvineja	1,402,996
17		Eritreja	Država Eritreja	3,546,432
18		Eswatini	Kraljevina Eswatini (bivši Swaziland)	1,163,491
19		Etiopija	Savezna Demokratska Republika Etiopija	114,963,599
20		Gabon	Gabonska Republika	2,225,745
21		Gambija	Republika Gambija	2,416,679
22		Gana	Republika Gana	31,072,951
23		Gvineja	Republika Gvineja	13,132,806
24		Gvineja Bisau	Republika Gvineja Bisau	1.968.012
25		Kenija	Republika Kenija	53,771,307
26		Lesoto	Kraljevina Lesoto	2,142,260
27		Liberija	Republika Liberija	5,057,692
28		Libija	Država Libija	6,871,303
29		Madagaskar	Republika Madagaskar	27,691,029
30		Malavi	Republika Malavi	19,129,963
31		Mali	Republika Mali	20,250,844
32		Mauritanija	Islamska Republika Mauritanija	4,649,669
33		Mauricijus	Republika Mauricijus	1,271,779
34		Maroko	Kraljevina Maroko	36,910,571
35		Mozambik	Republika Mozambik	31,255,446
36		Namibija	Republika Namibija	2,540,916
37		Niger	Republika Niger	24,206,655
38		Nigerija	Savezna Republika Nigerija	206,139,600
39		Republika Kongo	Republika Kongo	5,240,011
40		Ruanda	Republika Ruanda	12,952,229
41		Sao Tome i Principe	Demokratska Republika Sao Tome i Principe	219.170
42		Senegal	Republika Senegal	16,743,938
43		Sejšeli	Republika Sejšeli	98,358
44		Sijera Leone	Republika Sierra Leone	7,976,994
45		Somalija	Savezna Republika Somalija	15,893,233
46		Južna Afrika	Južnoafrička Republika	59,308,701
47		Južni Sudan	Republika Južni Sudan	11,193,736
48		Sudan	Republika Sudan	43,849,271
49		Tanzanija	Ujedinjena Republika Tanzanija	59,734,229
50		Ići	Republika Togo	8,278,735
51		Tunis	Republika Tunis	11,818,630
52		Uganda	Republika Uganda	45,741,018
53		Zambija	Republika Zambija	18,383,966
54		Zimbabve	Republika Zimbabve	14,862,935

Zavisnosti u Africi

Osim 54 neovisne države, u Africi postoje i dvije ovisne države.

1. Réunion ( Francuska )
2. Sveta Helena ( UK )

Kratka povijest Afrike

Drevne civilizacije

Afrika je kolijevka čovječanstva, a dokazi o najranijim ljudskim precima pronađeni su u Velikoj rascjepnoj dolini. Povijest kontinenta obilježena je usponom velikih drevnih civilizacija. Oko 3300. godine prije Krista, stari Egipat pojavio se duž rijeke Nil, poznat po svojoj monumentalnoj arhitekturi, poput piramida, i značajnim doprinosima pisanju, umjetnosti i upravljanju. Kraljevstvo Kush, južno od Egipta, također je cvjetalo, vršeći utjecaj na trgovačke putove i razvijajući vlastitu jedinstvenu kulturu.

U zapadnoj Africi, kultura Nok, koja datira od oko 1000. godine prije Krista do 300. godine nove ere, poznata je po svojim skulpturama od terakote i ranoj tehnologiji obrade željeza. Bantu migracija, koja je započela oko 1000. g. pr. Kr., proširila je poljoprivredu, jezik i kulturu diljem podsaharske Afrike, značajno oblikujući demografski i kulturni krajolik kontinenta.

Srednjovjekovna afrička kraljevstva

U srednjem vijeku došlo je do uspona moćnih i bogatih kraljevstava i carstava diljem Afrike. U zapadnoj Africi, Carstvo Gane (oko 300.-1200. n. e.) bilo je utjecajna trgovačka država, koja je trgovala zlatom i solju. Naslijedilo ga je Carstvo Mali (oko 1235.-1600. n. e.), koje je doseglo svoj vrhunac pod Mansa Musom, poznatim po svom golemom bogatstvu i poznatom hodočašću u Meku.

Uslijedilo je carstvo Songhai (oko 1430.-1591. n. e.), koje je postalo jedno od najvećih afričkih carstava u povijesti, sa središtem u Timbuktuu, središtu islamskog učenja i trgovine. U istočnoj Africi, Kraljevstvo Aksum (oko 100.-940. g. n. e.) bilo je značajna trgovačka nacija, koja se obratila na kršćanstvo u 4. stoljeću i ostavila za sobom impresivna arhitektonska dostignuća, uključujući visoke stele i poznatu crkvu Svete Marije Sionske.

U Južnoj Africi, Veliki Zimbabve (oko 1100-1450 CE) bio je poznat po svojim impresivnim kamenim strukturama i služio je kao glavno trgovačko središte. Svahili gradovi-države duž istočnoafričke obale napredovali su zahvaljujući trgovini s Bliskim istokom, Indijom i Kinom, miješajući afričku i arapsku kulturu.

Europsko istraživanje i trgovina robljem

Dolazak europskih istraživača u 15. stoljeću označio je početak novog i često tragičnog poglavlja u afričkoj povijesti. Portugalski moreplovci poput princa Henryja Moreplovca započeli su istraživanje afričke obale, tražeći morski put do Azije. To je doba dovelo do osnivanja trgovačkih postaja i početka transatlantske trgovine robljem.

Trgovina robljem imala je razoran utjecaj na Afriku, s milijunima Afrikanaca koji su prisilno odvedeni u Ameriku između 16. i 19. stoljeća. U tom razdoblju došlo je do značajnih društvenih i ekonomskih poremećaja, depopulacije i raspada tradicionalnih društava. Europske sile, uključujući Britaniju, Francusku, Portugal i Nizozemsku, osnovale su kolonije duž obale kako bi olakšale trgovinu robljem.

Kolonijalno razdoblje

19. stoljeće donijelo je “Jagmu za Afriku”, gdje su europske sile agresivno kolonizirale kontinent. Berlinska konferencija 1884.-1885. formalizirala je podjelu Afrike, što je dovelo do uspostave umjetnih granica koje su zanemarivale etničke i kulturne granice. Kolonijalna vlast donijela je infrastrukturni razvoj, ali i izrabljivanje, prisilni rad i otpor.

Glavne kolonijalne sile uključivale su Britaniju, koja je kontrolirala ogromne teritorije u istočnoj i južnoj Africi, i Francusku, koja je držala velike dijelove zapadne i središnje Afrike. Belgijski kralj Leopold II. zloglasno je iskorištavao Slobodnu državu Kongo, što je dovelo do raširenih zločina. Njemačka, Italija, Portugal i Španjolska također su osnovale kolonije.

Borba za neovisnost

Sredinom 20. stoljeća svjedočimo valu pokreta za neovisnost diljem Afrike. Gana, koju je vodio Kwame Nkrumah, postala je prva država podsaharske Afrike koja je stekla neovisnost 1957. godine. Ova prekretnica nadahnula je druge nacije da traže slobodu od kolonijalne vladavine. Značajni vođe, poput Joma Kenyatte u Keniji, Juliusa Nyererea u Tanzaniji i Patricea Lumumbe u Demokratskoj Republici Kongo, igrali su ključne uloge u borbama svojih zemalja za neovisnost.

Do 1960-ih većina je afričkih zemalja stekla neovisnost. Međutim, naslijeđe kolonijalizma ostavilo je duboke ožiljke, uključujući proizvoljne granice, ekonomsku ovisnost i političku nestabilnost. Razdoblje nakon stjecanja neovisnosti doživjelo je brojne izazove, uključujući vojne udare, građanske ratove i autoritarne režime.

Suvremena Afrika

Danas je Afrika kontinent velike raznolikosti i potencijala, ali se i dalje suočava sa značajnim izazovima. Gospodarski razvoj uvelike varira, pri čemu neke zemlje bilježe brzi rast, dok druge ostaju zaglibljene u siromaštvu. Afrička unija, osnovana 2002., ima za cilj promicanje ekonomske integracije, mira i razvoja diljem kontinenta.

Afrika je bogata prirodnim resursima, uključujući minerale, naftu i plodnu zemlju. Međutim, problemi poput korupcije, neadekvatne infrastrukture i političke nestabilnosti često koče održivi razvoj. Napori za rješavanje ovih izazova uključuju inicijative za poboljšanje upravljanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite.

Društvena i kulturna renesansa

Unatoč izazovima, Afrika doživljava društveni i kulturni preporod. Postoji rastuće priznanje bogate kulturne baštine kontinenta i doprinosa globalnoj civilizaciji. Uspon afričke književnosti, glazbe, umjetnosti i filma na globalnoj pozornici pokazuje živopisnu kreativnost i raznolikost ovog kontinenta.

Tehnološki napredak, posebice u mobilnoj tehnologiji, pokreće inovacije i ekonomske mogućnosti. Mlado stanovništvo Afrike sve se više uključuje u poduzetništvo, tehnologiju i aktivizam, oblikujući budućnost kontinenta.