Popis zemalja u Europi (abecednim redom)
Kao najgušće naseljen kontinent na svijetu, Europa se nalazi na sjevernoj hemisferi zemaljske kugle. Obuhvaća ukupnu površinu od 10.498.000 km 2 i ima 744,7 milijuna stanovnika. Ruska Federacija je najveća država u Europi sa 17.075.400 km 2 i najmnogoljudnija država sa 143,5 milijuna stanovnika. Slijedi Njemačka s 357.120 km 2 i 81,89 milijuna stanovnika.
Regije u Europi
- Istočna Europa
- Zapadna Europa
- sjeverna Europa
- Južna Europa
Zemljopisno gledano, Europa na sjeveru graniči s Arktičkim ledenjačkim oceanom, na istoku s Uralskim gorjem, na jugu s Kaspijskim i Crnim morem i Kavkaskim gorjem (prirodne granice između Europe i Azije), te sa Sredozemnim morem. Pogledajte sljedeću kartu lokacija Europe.
Koliko zemalja u Europi
Od 2020. postoji 45 zemalja na europskom kontinentu. Velika je razlika između veličina svake od njih i možemo pronaći mali Vatikan (0,44 km 2 ), Monako (0,44 km 2 ), San Marino (61,2 km 2 ), Lihtenštajn (160 km 2 ) i Kneževinu Andoru (468 km 2 ). km 2 ).
Transkontinentalne zemlje u Europi
Sljedećih pet zemalja nalazi se u Europi i Aziji. Popisani su po broju stanovnika.
- Rusija
- Kazahstan
- Azerbejdžan
- Gruzija
- purica
Otok Cipar je dio Azije, ali politički pripada Europi. Mali otok okupirali su Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje tamo još uvijek imaju vojne baze. Dio teritorija, južni, primljen je u Europsku uniju 2004. godine. Gruzija, Azerbajdžan i Armenija zemljopisno su zemlje koje pripadaju azijskom kontinentu. Nalaze se u regiji Kavkaza i smatraju se transkontinentalnim zemljama. Azerbajdžan i Gruzija graniče s Rusijom (europski dio), prva je članica Vijeća Europe od 25. siječnja 2001.
Abecedni popis svih zemalja u Europi
Ukratko, u Europi postoji ukupno 45 neovisnih država i 6 ovisnih teritorija. Pogledajte sljedeći popis europskih zemalja po abecednom redu:
| # | Zastava | Ime države | Populacija | Službeni naziv |
| 1 |  |
Albanija | 2,877,808 | Republika Albanija |
| 2 |  |
Andora | 77,276 | Kneževina Andora |
| 3 |  |
Austrija | 9,006,409 | Republika Austrija |
| 4 |  |
Bjelorusija | 9,449,334 | Republika Bjelorusija |
| 5 |  |
Belgija | 11,589,634 | Kraljevina Belgija |
| 6 |  |
Bosna i Hercegovina | 3,280,830 | Bosna i Hercegovina |
| 7 |  |
Bugarska | 6,948,456 | Republika Bugarska |
| 8 |  |
Hrvatska | 4,105,278 | Republike Hrvatske |
| 9 |  |
Češka Republika | 10,708,992 | Češka Republika |
| 10 |  |
Danska | 5,792,213 | Kraljevina Danska |
| 11 |  |
Estonija | 1,326,546 | Republika Estonija |
| 12 |  |
Finska | 5,540,731 | Republika Finska |
| 13 |  |
Francuska | 65,273,522 | Francuska Republika |
| 14 |  |
Njemačka | 83,783,953 | Savezna Republika Njemačka |
| 15 |  |
Grčka | 10,423,065 | Grčka Republika |
| 16 |  |
Sveta Stolica | 812 | Sveta Stolica |
| 17 |  |
Mađarska | 9,660,362 | Mađarska |
| 18 |  |
Island | 341,254 | Republika Island |
| 19 |  |
Irska | 4,937,797 | Irska |
| 20 |  |
Italija | 60,461,837 | Republika Italija |
| 21 |  |
Latvija | 1,886,209 | Republika Latvija |
| 22 |  |
Lihtenštajn | 38,139 | Lihtenštajn |
| 23 |  |
Litva | 2,722,300 | Republika Litva |
| 24 |  |
Luksemburg | 625.989 | Veliko Vojvodstvo Luksemburg |
| 25 |  |
Malta | 441,554 | Republika Malta |
| 26 |  |
Moldavija | 4,033,974 | Republika Moldavija |
| 27 |  |
Monako | 39,253 | Kneževina Monako |
| 28 |  |
Crne Gore | 628.077 | Crne Gore |
| 29 |  |
Nizozemska | 17,134,883 | Kraljevina Nizozemska |
| 30 |  |
Sjeverna Makedonija | 2,022,558 | Republika Sjeverna Makedonija |
| 31 |  |
Norveška | 5,421,252 | Kraljevina Norveška |
| 32 |  |
Poljska | 37,846,622 | Republika Poljska |
| 33 |  |
Portugal | 10,196,720 | Portugalska Republika |
| 34 |  |
Rumunjska | 19,237,702 | Rumunjska |
| 35 |  |
Rusija | 145,934,473 | Ruska Federacija |
| 36 |  |
San Marino | 33,942 | Republika San Marino |
| 37 |  |
Srbija | 8,737,382 | Republika Srbija |
| 38 |  |
Slovačka | 5,459,653 | Republika Slovačka |
| 39 |  |
Slovenija | 2,078,949 | Republika Slovenija |
| 40 |  |
Španjolska | 46,754,789 | Kraljevina Španjolska |
| 41 |  |
Švedska | 10,099,276 | Kraljevina Švedska |
| 42 |  |
Švicarska | 8,654,633 | Švicarska konfederacija |
| 43 |  |
purica | 84,339,078 | Republika Turska |
| 44 |  |
Ukrajina | 43,733,773 | Ukrajina |
| 45 |  |
Ujedinjeno Kraljevstvo | 67,886,022 | Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske |
Europska unija
Europska unija (EU) je gospodarski i politički blok čiji je glavni cilj održavanje mira na europskom kontinentu kroz gospodarske, socijalne i kulturne programe. Od svih europskih zemalja, 28 zemalja sudjeluje u Europskoj uniji.
Karta zemalja u Europi
Kratka povijest Europe
Drevne civilizacije
Prapovijesna Europa
Povijest Europe počinje pretpovijesnom ljudskom aktivnošću, o čemu svjedoče špiljske slike Lascauxa u Francuskoj i Stonehengea u Engleskoj. Neolitska revolucija vidjela je pojavu poljoprivrede i stalnih naselja, što je dovelo do uspona ranih civilizacija.
Klasična antika: Grčka i Rim
Drevna Grčka, koja je cvjetala od 8. do 4. stoljeća prije Krista, postavila je temelje zapadne civilizacije kroz napredak u filozofiji, politici i umjetnosti. Gradovi-države Atena i Sparta bili su istaknuti, a osvajanja Aleksandra Velikog proširila su helenističku kulturu po Europi i Aziji.
Rimska republika, uspostavljena 509. godine pr. Kr., razvila se u Rimsko Carstvo do 27. godine pr. Kr. Ogromno rimsko carstvo ujedinilo je veliki dio Europe, donijevši ceste, akvadukte i latinski jezik. Pax Romana (27. pr. n. e.-180. n. e.) označio je razdoblje relativnog mira i stabilnosti. Pad Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću n. e. doveo je do fragmentacije Europe na manja kraljevstva.
Srednji vijek
Bizantsko Carstvo i ranosrednjovjekovna kraljevstva
Bizantsko Carstvo, nastavak Istočnog Rimskog Carstva, sačuvalo je rimsku i grčku tradiciju dok je utjecalo na istočnu Europu i Bliski istok. U zapadnoj Europi pojavila su se germanska kraljevstva poput Franaka, s Karlom Velikim (768.-814. n. e.) koji je uspostavio Karolinško carstvo i oživio titulu cara na Zapadu.
Feudalizam i Sveto Rimsko Carstvo
Kolaps centralizirane vlasti doveo je do uspona feudalizma, sustava u kojem su lokalni gospodari upravljali svojim zemljama, ali su dužni služiti vojsku kralju. Sveto Rimsko Carstvo, uspostavljeno 962. godine, nastojalo je oživjeti nasljeđe Karla Velikog, iako je ostalo rascjepkana konfederacija država. Redovništvo i Katolička crkva odigrali su ključnu ulogu u očuvanju znanja i stabilizaciji društva u tom razdoblju.
Renesansa i reformacija
Renesansa
Renesansa, koja je započela u Italiji u 14. stoljeću i proširila se Europom, bila je razdoblje obnovljenog zanimanja za klasično učenje i umjetničke inovacije. Donijela je napredak u umjetnosti, znanosti i misli, a značajne doprinose dale su ličnosti poput Leonarda da Vincija, Michelangela i Galilea.
Reformacija
Protestantska reformacija u 16. stoljeću, pokrenuta s 95 teza Martina Luthera 1517., osporila je autoritet Katoličke crkve i dovela do vjerske fragmentacije. Reformacija i kasnija katolička protureformacija preoblikovale su europski vjerski krajolik, dovevši do sukoba poput Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) i uspostave protestantskih i katoličkih država.
Rano novovjekovlje
Doba istraživanja
U doba istraživanja u 15. i 16. stoljeću europske su sile poput Španjolske, Portugala, a kasnije Engleske, Francuske i Nizozemske proširile svoja carstva diljem Amerike, Afrike i Azije. To je doba donijelo neizmjerno bogatstvo Europi, ali je također pokrenulo stoljeća kolonizacije i eksploatacije.
Prosvjetiteljstvo i revolucije
Prosvjetiteljstvo 17. i 18. stoljeća naglašavalo je razum, individualna prava i znanstvena istraživanja. Filozofi poput Voltairea, Rousseaua i Kanta utjecali su na političku misao, postavljajući pozornicu za revolucionarne pokrete. Francuska revolucija (1789.-1799.) dramatično je transformirala Francusku i nadahnula ustanke diljem Europe, što je dovelo do uspona Napoleona Bonapartea i Napoleonskih ratova (1803.-1815.).
19. stoljeće
Industrijska revolucija
Industrijska revolucija, koja je započela u Britaniji krajem 18. stoljeća, proširila se Europom, transformirajući gospodarstva iz agrarnog u industrijsko. Inovacije u tehnologiji i prijevozu, poput parnog stroja i željeznice, potaknule su urbanizaciju i društvene promjene.
Nacionalizam i državotvorstvo
19. stoljeće obilježeno je usponom nacionalizma i formiranjem modernih nacionalnih država. Ujedinjenje Italije i Njemačke 1860-ih i 1870-ih preoblikovalo je političku kartu Europe. Pad carstava poput Osmanskog i Austro-Ugarskog doveo je do pojave novih država i povećao nacionalne napetosti.
20. stoljeće i suvremeno doba
Svjetski ratovi i njihove posljedice
Dvadesetim stoljećem dominirala su dva svjetska rata. Prvi svjetski rat (1914.-1918.) doveo je do značajnih političkih preokreta, kolapsa carstava i ponovnog iscrtavanja nacionalnih granica. Drugi svjetski rat (1939.-1945.) donio je razaranje bez premca i holokaust, nakon čega je uslijedila podjela Europe tijekom Hladnog rata. Istočni blok, predvođen Sovjetskim Savezom, i Zapadni blok, predvođen Sjedinjenim Državama, predstavljali su ideološke sukobe između komunizma i kapitalizma.
europske integracije
Nakon Drugog svjetskog rata Europa je vidjela napore za promicanje mira i suradnje, što je dovelo do uspostave Europske ekonomske zajednice (EEZ) 1957. i njezine evolucije u Europsku uniju (EU). Cilj EU-a je bio osigurati gospodarsku suradnju, političku stabilnost i spriječiti buduće sukobe.
Moderni izazovi
21. stoljeće donijelo je nove izazove, uključujući ekonomske krize, pitanja migracija i porast populizma. Referendum o Brexitu 2016. istaknuo je napetosti unutar EU-a. Europa se također suočava s problemima zaštite okoliša i potrebom za održivim razvojem. Unatoč tim izazovima, Europa ostaje globalni lider u kulturi, tehnologiji i političkoj misli.
