Zemlje sjeverne Europe
Koliko zemalja u sjevernoj Europi
Kao regija Europe, sjeverna Europa sastoji se od 10 neovisnih država (Danska, Estonija, Finska, Island, Irska, Latvija, Litva, Norveška, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo) i 3 teritorija (Alandski otoci, Farski otoci, Otok Man). U nastavku pogledajte popis sjevernoeuropskih zemalja i ovisnosti prema broju stanovnika. Također, sve ih možete pronaći abecednim redom na ovom kraju ove stranice.
1. Danska
Danska je susjed Švedske i graniči sa Švedskom na istoku. Danska također uključuje Farske otoke i Grenland, oba s razvijenom autonomijom. Administrativno je Danska podijeljena na Sjeverni Jutland, Zeland, Južnu Dansku, Središnji Jutland i glavni grad.
 |
|
2. Estonija
Estonija, službeno Republika Estonija, je država na Baltiku koja graniči s Latvijom i Rusijom.
 |
|
3. Finska
Finska, službeno Republika Finska, je republika u sjevernoj Europi. Finska ima kopnene granice s Norveškom, Švedskom, Rusijom i na jugu mora s Estonijom. Finski zaljev nalazi se između Finske i Estonije.
 |
|
4. Island
Island je republika koja uključuje istoimeni otok i pripadajuće manje otoke. Island se nalazi u sjevernom Atlantiku između Grenlanda i Farskih otoka, južno od Arktičkog kruga.
 |
|
5. Irska
Irska je država u Europi koja zauzima oko pet šestina otoka Irske, koji je podijeljen 1921. Jedinu kopnenu granicu dijeli sa Sjevernom Irskom, dijelom Velike Britanije, na sjeveroistočnom dijelu otoka.
 |
|
6. Latvija
Latvija, službeno Republika Latvija, republika je na Baltiku u sjevernoj Europi, graniči s Baltičkim morem na zapadu, Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku te Litvom i Bjelorusijom na jugu.
 |
|
7. Litva
Litva, formalno Republika Litva, je republika u baltičkom dijelu sjeverne Europe. Država graniči s Latvijom na sjeveru, Bjelorusijom i Poljskom na jugu te s ruskom eksklavom Kalinjingradom na jugozapadu. Nacionalni dan zemlje je 16. veljače.
 |
|
8. Norveška
Norveška, formalno Kraljevina Norveška, je ustavna monarhija u sjevernoj Europi, zapadno od Švedske na Skandinavskom poluotoku. Osim sa Švedskom, Norveška na najsjevernijim dijelovima kopneno graniči s Rusijom i Finskom.
 |
|
9. Švedska
 |
|
10. Velika Britanija
Ujedinjeno Kraljevstvo, formalno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, suverena je država smještena uz sjeverozapadnu obalu europskog kontinenta.
 |
|
Popis zemalja u sjevernoj Europi i njihovih glavnih gradova
Kao što je gore navedeno, u sjevernoj Europi postoji deset neovisnih država. Među njima najveća država je Velika Britanija, a najmanja Island. Potpuni popis sjevernoeuropskih zemalja s glavnim gradovima prikazan je u donjoj tablici, poredan prema zadnjem ukupnom broju stanovnika.
| Rang | Nezavisna zemlja | Trenutno stanovništvo | Glavni |
| 1 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 66,040,229 | London |
| 2 | Švedska | 10,263,568 | Stockholm |
| 3 | Danska | 5,811,413 | Kopenhagen |
| 4 | Finska | 5,518,752 | Helsinki |
| 5 | Norveška | 5,334,762 | Oslo |
| 6 | Irska | 4.857.000 | Dublin |
| 7 | Litva | 2,791,133 | Vilnius |
| 8 | Latvija | 1.915.100 | Riga |
| 9 | Estonija | 1,324,820 | Talin |
| 10 | Island | 358.780 | Reykjavik |
Teritorije u sjevernoj Europi
| Rang | Zavisni teritorij | Populacija | Teritorij od |
| 1 | Otok Man | 83,314 | UK |
| 2 | Farski otoci | 51,705 | Danska |
| 3 | Ålandski otoci | 29,489 | Finska |
Karta zemalja u sjevernoj Europi
Kratka povijest sjeverne Europe
Rana povijest i antika
Prapovijesna i rana društva
Sjeverna Europa, koja obuhvaća regije poput Skandinavije, Britanskih otoka i Baltika, ima bogato prapovijesno nasljeđe. Dokazi o ranoj ljudskoj aktivnosti datiraju još iz doba paleolitika, sa značajnim razvojem tijekom razdoblja mezolitika i neolitika kada su zajednice prelazile s načina života lovaca i sakupljača na naseljena poljoprivredna društva. Megalitske građevine, poput Stonehengea u Engleskoj i grobnih humaka u Danskoj, ističu ranu kulturnu sofisticiranost regije.
Rimski utjecaj i germanska plemena
Utjecaj Rimskog Carstva proširio se na dijelove sjeverne Europe, posebno na južna područja Britanije i rubove granice Rajne i Dunava. Rimsko osvajanje Britanije počelo je 43. godine n. e., što je dovelo do uspostave rimske vladavine i infrastrukture koja je trajala do ranog 5. stoljeća. Istodobno, germanska plemena kao što su Angli, Sasi, Juti i Goti migrirala su i naseljavala sjevernu Europu, postavljajući temelje budućim nacionalnim državama.
Vikinško doba
Vikinška ekspanzija
Vikinško doba (oko 793.-1066. n. e.) označilo je razdoblje značajnog širenja, istraživanja i kulturnog razvoja u sjevernoj Europi. Porijeklom iz današnje Danske, Norveške i Švedske, Vikinzi su krenuli diljem Europe, osnivajući naselja i trgovačke mreže čak u Sjevernoj Americi, Rusiji i Mediteranu. Osnovali su važna trgovačka središta poput Dublina u Irskoj i Kijeva u Ukrajini, pridonoseći kulturnoj i gospodarskoj razmjeni diljem Europe.
Društveni i kulturni doprinosi
Vikinzi su sjevernoj Europi ostavili trajno nasljeđe, utječući na jezik, kulturu i političke strukture. Nordijske sage, runski natpisi i osebujni umjetnički stilovi značajan su kulturni doprinos ovog doba. Uspostava Danelawa u Engleskoj i stvaranje države Kijevske Rusije primjeri su političkog utjecaja vikinških aktivnosti.
Srednjovjekovno razdoblje
Pokrštavanje i stvaranje kraljevstva
Srednjovjekovno razdoblje doživjelo je postupnu kristijanizaciju sjeverne Europe, koja je započela u 8. stoljeću i uglavnom dovršena do 12. stoljeća. Misionari, poput sv. Patrika u Irskoj i sv. Ansgara u Skandinaviji, odigrali su ključnu ulogu u tom procesu. Ovo je doba također svjedočilo konsolidaciji regionalne moći u kraljevinama u nastajanju, poput Danske, Švedske i Norveške, usporedo s razvojem feudalnih sustava.
Hanza
Tijekom kasnog srednjeg vijeka, Hanza, moćan ekonomski i obrambeni savez trgovačkih cehova i trgovišta, dominirao je trgovinom u regijama Baltika i Sjevernog mora. Osnovana u 12. stoljeću, Liga je omogućila gospodarski rast i urbani razvoj u gradovima poput Lübecka, Hamburga i Bergena, promičući međuregionalnu trgovinu i kulturnu razmjenu.
Rano novovjekovlje
Reformacija i vjerski sukobi
Reformacija 16. stoljeća duboko je utjecala na sjevernu Europu, dovodeći do značajnih vjerskih i političkih preokreta. 95 teza Martina Luthera 1517. godine pokrenulo je protestantsku reformaciju, koja je stekla značajnu snagu u Njemačkoj, Skandinaviji i Engleskoj. Vjerski sukobi koji su uslijedili, kao što je Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.), preoblikovali su politički i vjerski krajolik regije, dovodeći do uspostave protestantskih državnih crkava.
Istraživanje i kolonijalizam
Sjevernoeuropski narodi odigrali su ključnu ulogu u Dobu istraživanja i kasnijim kolonijalnim pothvatima. Englezi, Nizozemci i Šveđani osnovali su kolonije i trgovačka mjesta diljem Amerike, Afrike i Azije. Posebno se Britansko Carstvo pojavilo kao dominantna globalna sila do 18. stoljeća, utječući na svjetsku trgovinu, politiku i kulturu.
Industrijska revolucija i modernizacija
Industrijalizacija
Industrijska revolucija, koja je započela u Britaniji krajem 18. stoljeća, donijela je neviđene ekonomske i društvene promjene u Sjevernu Europu. Industrijalizacija se brzo širila, transformirajući gospodarstva iz agrarnih sustava u industrijske elektrane. Inovacije u tehnologiji, prijevozu i proizvodnji potaknule su urbanizaciju i društvene promjene, postavljajući temelje za moderne gospodarske strukture.
Političke promjene i nacionalizam
19. stoljeće obilježeno je značajnim političkim promjenama, uz sve snažnije pokrete za nacionalno ujedinjenje i neovisnost. Ujedinjenje Njemačke 1871. i neovisnost Norveške od Švedske 1905. primjeri su ovih nacionalističkih težnji. Nadalje, demokratski ideali i društvene reforme počeli su puštati korijenje, što je dovelo do postupnog širenja političkog sudjelovanja i građanskih prava.
20. stoljeće i suvremeni razvoj
Svjetski ratovi i njihove posljedice
Dva svjetska rata imala su dubok utjecaj na sjevernu Europu. Prvi svjetski rat doveo je do značajnih političkih promjena, uključujući raspad carstava i ponovno iscrtavanje nacionalnih granica. Drugi svjetski rat, posebno razoran za regiju, rezultirao je širokim razaranjima, ali je također postavio temelje za poslijeratnu obnovu i gospodarski oporavak. Marshallov plan i uspostava država blagostanja pridonijeli su obnovi sjevernoeuropskih gospodarstava i društava.
Europske integracije i suvremeni izazovi
U drugoj polovici 20. stoljeća, sjeverna Europa postala je ključni igrač u procesu europskih integracija. Zemlje poput Danske, Švedske i Finske pridružile su se Europskoj uniji, potičući gospodarsku suradnju i političku stabilnost. Regija je također bila na čelu društvenih i ekoloških politika, promičući održivost i progresivne društvene modele.
