Zemlje južne Europe
Koliko zemalja u južnoj Europi
Kao regija Europe, južna Europa se sastoji od 16 neovisnih država (Albanija, Andora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Sveta Stolica, Italija, Malta, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Portugal, San Marino, Srbija, Slovenija, Španjolska, Turska) i 1 teritorij (Gibraltar). U nastavku pogledajte popis južnoeuropskih zemalja i ovisnosti prema broju stanovnika. Također, sve ih možete pronaći abecednim redom na ovom kraju ove stranice.
1. Albanija
Albanija je republika u južnoj Europi na Balkanu i graniči s Crnom Gorom, Kosovom, Makedonijom i Grčkom. Glavni grad Albanije je Tirana, a službeni jezik je albanski.
 |
|
2. Andora
Andora je mala kneževina u jugozapadnoj Europi na granici između Španjolske i Francuske. Glavni grad je Andorra la Vella, a službeni jezik je katalonski.
 |
|
3. Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je savezna republika južne Europe na Balkanu koja graniči s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Država ima nešto više od 3,8 milijuna stanovnika, a nastanjena je trima konstitutivnim etničkim skupinama: Bošnjacima, Srbima i Hrvatima.
 |
|
4. Hrvatska
Hrvatska, formalno Republika Hrvatska, je republika u srednjoj/jugoistočnoj Europi. Hrvatska graniči s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom na istoku, Slovenijom na sjeveru, Mađarskom na sjeveroistoku i Crnom Gorom na jugu.
 |
|
5. Grčka
Grčka, formalno Republika Grčka, ili Helenska Republika, je republika u južnoj Europi na Balkanu. Grčka graniči s Albanijom, Makedonijom i Bugarskom na sjeveru i Turskom na istoku.
 |
|
6. Italija
Italija, formalno Republika Italija, jedinstvena je parlamentarna republika u južnoj Europi. Ovdje na stranici zemlje nalaze se novosti, savjeti za poveznice, najnovije vijesti iz veleposlanstva, informacije o putovanju iz Ministarstva vanjskih poslova, kontakt informacije naših agenata, događaji u zemlji i mogućnost kontaktiranja Šveđana koji žive u Italiji.
 |
|
7. Malta
Malta, formalno Republika Malta, otočna je država u središnjem Sredozemlju smještena između Libije na jugu i Italije na sjeveru. Država najbliža zapadu je Tunis, a ravno prema istoku Grčka s otokom Kretom.
 |
|
8. Crna Gora
Crna Gora je republika koja se nalazi na Jadranskom moru u južnoj Europi, na Balkanu. Crna Gora graniči s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom na sjeveru, Srbijom i Kosovom na istoku te Albanijom na jugu. Glavni grad je Podgorica.
 |
|
9. Sjeverna Makedonija
Makedonija, formalno Republika Makedonija, je republika u južnoj Europi, na Balkanu, od pada komunizma u bivšoj Jugoslaviji.
 |
|
10. Portugal
Portugal je republika na Pirinejskom poluotoku u jugozapadnoj Europi.
 |
|
11. San Marino
San Marino, formalno Republika San Marino, je republika smještena na Apeninskom poluotoku u južnoj Europi, u potpunosti okružena Italijom. San Marino je jedna od europskih mikrodržava. Njegovi se stanovnici nazivaju sanmarinier.
 |
|
12. Srbija
Srbija, službeno Republika Srbija, država je na Balkanu u južnoj Europi.
 |
|
13. Slovenija
Slovenija, formalno Republika Slovenija, je republika u srednjoj Europi. Država graniči s Italijom, Austrijom, Mađarskom i Hrvatskom.
 |
|
14. Španjolska
Španjolska, službeno Kraljevina Španjolska, država je članica Europske unije koja se nalazi u jugozapadnoj Europi na Pirinejskom poluotoku.
 |
|
15. Turska
Turska, službeno Republika Turska, je euroazijska država koja se proteže preko Anatolijskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji i istočne Trakije na Balkanskom poluotoku u jugoistočnoj Europi.
 |
|
16. Vatikan
Vatikan je nezavisna mikrostatija smještena kao enklava u glavnom gradu Italije Rimu. Ovdje u zemlji postoje vijesti, savjeti za poveznice, najnovije vijesti iz veleposlanstva, putne informacije iz Ministarstva vanjskih poslova, kontakt informacije naših agenata, događaji u zemlji i prilika da kontaktirate Šveđane koji žive u Grad Vatikan.
 |
|
Popis zemalja južne Europe i njihovih glavnih gradova
Kao što je gore navedeno, u južnoj Europi postoje 3 neovisne zemlje. Među njima je najveća država Turska, a najmanja Sveta Stolica. Cjeloviti popis zemalja južne Europe s glavnim gradovima prikazan je u donjoj tablici, poredan prema zadnjem ukupnom broju stanovnika.
| Rang | Nezavisna zemlja | Trenutno stanovništvo | Glavni |
| 1 | purica | 82,003,882 | Ankara |
| 2 | Italija | 60,375,749 | Rim |
| 3 | Španjolska | 46,733,038 | Madrid |
| 4 | Grčka | 10,741,165 | Atena |
| 5 | Portugal | 10,276,617 | Lisabon |
| 6 | Srbija | 7,001,444 | Beograd |
| 7 | Hrvatska | 4,130,304 | Zagreb |
| 8 | Bosna i Hercegovina | 3.301.000 | Sarajevo |
| 9 | Albanija | 2,862,427 | Tirana |
| 10 | Slovenija | 2,080,908 | Ljubljana |
| 11 | Sjeverna Makedonija | 2,075,301 | Skopje |
| 12 | Crne Gore | 622,359 | Podgorica |
| 13 | Malta | 475,701 | Valetta |
| 14 | Andora | 76,177 | Andorra la Vella |
| 15 | San Marino | 33,422 | San Marino |
| 16 | Sveta Stolica | 799 | Grad Vatikan |
Područja u južnoj Europi
| Zavisni teritorij | Populacija | Teritorij od |
| Gibraltar | 33,701 | UK |
Karta zemalja južne Europe
Abecedni popis zemalja i ovisnosti u južnoj Europi
Ukratko, u južnoj Europi postoji ukupno 17 neovisnih država i zavisnih teritorija. Pogledajte sljedeće za potpuni popis zemalja južne Europe i ovisnosti po abecednom redu:
- Albanija
- Andora
- Bosna i Hercegovina
- Hrvatska
- Gibraltar ( UK )
- Grčka
- Sveta Stolica
- Italija
- Malta
- Crne Gore
- Sjeverna Makedonija
- Portugal
- San Marino
- Srbija
- Slovenija
- Španjolska
- purica
Kratka povijest južne Europe
Drevne civilizacije
Grčka
Južna Europa, posebice Grčka, često se smatra kolijevkom zapadne civilizacije. Minojska civilizacija na Kreti (oko 3000.-1450. pr. Kr.) i mikenska civilizacija na kopnu Grčke (oko 1600.-1100. pr. Kr.) postavile su rane kulturne temelje. U klasičnom razdoblju (5.-4. st. pr. Kr.) došlo je do uspona gradova-država poput Atene i Sparte, značajnih po svojim doprinosima demokraciji, filozofiji i umjetnosti. Grčka kultura i politički utjecaj dramatično su se proširili pod Aleksandrom Velikim (356.-323. pr. Kr.), čija su osvajanja proširila helenističku kulturu po Sredozemlju iu Aziju.
Rim
Paralelno s grčkim razvojem, Rim se uzdizao iz malog grada-države utemeljenog u 8. stoljeću pr. Kr. Do 3. stoljeća prije Krista, Rim je započeo transformaciju u golemo carstvo. Rimska republika (509.-27. pr. n. e.) i kasnije Rimsko Carstvo (27. pr. n. e. – 476. n. e.) stoljećima su dominirali južnom Europom i Sredozemljem. Rimsko pravo, inženjerstvo i kulturna dostignuća duboko su utjecali na Europu i širi zapadni svijet. Pax Romana (27. pr. n. e. – 180. n. e.) označio je razdoblje relativnog mira i stabilnosti diljem carstva.
Srednji vijek
Bizantsko Carstvo
S padom Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine, Istočno Rimsko Carstvo, ili Bizantsko Carstvo, sa središtem u Konstantinopolu (današnji Istanbul), nastavilo je napredovati. Bizantsko je Carstvo očuvalo rimsku i grčku tradiciju dok je razvijalo vlastitu jedinstvenu kulturu, koja je značajno utjecala na istočno pravoslavno kršćanstvo i slavenski svijet. Značajni carevi poput Justinijana I. (527.-565. n. e.) pokušali su ponovno osvojiti izgubljene zapadne teritorije i kodificirali rimsko pravo u Corpus Juris Civilis.
Islamska osvajanja
7. i 8. stoljeće donijelo je značajne promjene u južnoj Europi s pojavom islama. Umajadski kalifat brzo je osvojio veći dio Iberijskog poluotoka, uspostavivši Al-Andalus. U tom razdoblju zabilježen je značajan napredak u znanosti, kulturi i arhitekturi, a gradovi poput Cordobe postali su središta učenja i kulturne razmjene.
Srednjovjekovna kraljevstva i rekonkvista
Rascjepkanost Karolinškog Carstva u 9. stoljeću dovela je do formiranja nekoliko srednjovjekovnih kraljevstava u južnoj Europi. Na Pirenejskom poluotoku ozbiljno je započela kršćanska rekonkvista s ciljem povratka teritorija od muslimanske vlasti. Do kraja 15. stoljeća, kršćanska kraljevstva Kastilje, Aragona i Portugala dovršila su Reconquistu, što je kulminiralo padom Granade 1492. godine.
Renesansa i rani novi vijek
Talijanska renesansa
Renesansa, nastala u Italiji u 14. stoljeću, bila je razdoblje obnovljenog zanimanja za klasičnu antiku, potaknuvši neviđeni razvoj u umjetnosti, znanosti i misli. Gradovi poput Firence, Venecije i Rima postali su živahna kulturna središta. Likovi poput Leonarda da Vincija, Michelangela i Galilea Galileija dali su trajan doprinos raznim poljima, oblikujući tok zapadne civilizacije.
Doba istraživanja
15. i 16. stoljeće obilježilo je doba istraživanja, koje su potaknule južnoeuropske sile poput Portugala i Španjolske. Pioniri kao što su Kristofor Kolumbo i Vasco da Gama proširili su europske horizonte, što je dovelo do otkrića Novog svijeta i pomorskih putova do Azije. To je doba značajno potaknulo gospodarstva i globalni utjecaj tih nacija, ali je također pokrenulo stoljeća kolonijalizma i njegovo popratno izrabljivanje.
Moderno doba
Prosvjetiteljstvo i revolucije
Prosvjetiteljstvo 17. i 18. stoljeća, iako je bilo paneuropsko, imalo je značajan utjecaj u južnoj Europi. Prosvjetiteljske ideje o razumu, pravima pojedinca i upravljanju utjecale su na revolucionarne pokrete. Napoleonski ratovi (1803.-1815.) preoblikovali su političke granice i potaknuli nacionalističke osjećaje. Početkom 19. stoljeća došlo je do grčkog rata za neovisnost (1821.-1830.) i pokreta za ujedinjenje u Italiji (Risorgimento) i Španjolskoj.
Industrijalizacija i političke promjene
Južna Europa doživjela je različite stope industrijalizacije u 19. stoljeću. Italija i Španjolska suočile su se sa značajnim izazovima, s političkom nestabilnošću i ekonomskim razlikama koje su kočile brzi industrijski rast. Ipak, u drugom dijelu stoljeća došlo je do napretka, s novom infrastrukturom poput željeznice i poboljšanom poljoprivrednom praksom.
Previranja 20. stoljeća
20. stoljeće donijelo je duboke promjene i izazove. Prvi i Drugi svjetski rat imali su razorne posljedice na južnu Europu. Fašistički režimi uzdigli su se u Italiji pod Mussolinijem iu Španjolskoj pod Francom, što je dovelo do brutalnih građanskih sukoba i represije. Poslijeratno razdoblje bilježi oporavak i integraciju u šire europske okvire poput Europske unije.
Suvremeni razvoj
Drugu polovicu 20. stoljeća i početak 21. stoljeća obilježili su gospodarski razvoj, demokratizacija i integracija u Europsku uniju. Južna Europa, koja obuhvaća zemlje poput Italije, Španjolske, Grčke i Portugala, nastavlja se boriti s gospodarskim izazovima, političkim promjenama i utjecajima globalizacije i migracija. Unatoč tome, regija ostaje vitalni dio europske kulturne i povijesne tapiserije.
