Zemlje u jugoistočnoj Aziji
Regija poznata kao jugoistočna Azija, kao što joj ime govori, nalazi se u jugoistočnom dijelu kontinenta i pokriva teritorije zemalja kao što su Malezija, Bruneji i Indonezija. Dobar dio stanovništva ove regije živi od poljoprivrede i živi u ruralnim područjima. Stoga je gradsko stanovništvo u ovoj regiji manje od ruralnog.
Koliko zemalja u jugoistočnoj Aziji
Kao regija Azije, Jugoistočna Azija se sastoji od 11 neovisnih država (Bruneji, Burma, Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland, Timor-Leste i Vijetnam). U nastavku pogledajte potpuni popis zemalja jugoistočne Azije prema broju stanovnika.
1. Brunej
Bruneji su mala država u jugoistočnoj Aziji koja se sastoji od dva odvojena područja na sjeverozapadnoj obali otoka Borneo potpuno okružena malezijskom državom Sarawak. Najčešći jezik je malajski, a 2013. godine u Bruneju je živjelo više od 400.000 ljudi.
|
2. Kambodža
Kambodža, formalno Kraljevina Kambodža, je monarhija u jugoistočnoj Aziji. Država graniči s Tajlandom na zapadu, Laosom na sjeveru i Vijetnamom na istoku. Na jugozapadu zemlja ima obalu prema Tajlandskom zaljevu.
|
3. Filipini
Filipini, formalno Republika Filipini, država su u jugoistočnoj Aziji u zapadnom Tihom oceanu. Sjeverno od Luzonskog tjesnaca je Tajvan. Zapadno od Južnog kineskog mora je Vijetnam.
|
4. Indonezija
Indonezija, službeno Republika Indonezija, država je u jugoistočnoj Aziji i Oceaniji. Indonezija se sastoji od preko 13.000 otoka i 33 pokrajine.
|
5. Laos
Laos, formalno Demokratska Narodna Republika Laos, je država u jugoistočnoj Aziji. Država graniči s Burmom i Tajlandom na zapadu, Vijetnamom na istoku, Kambodžom na jugu i Kinom na sjeveru.
|
6. Malezija
Malezija je savezna država u jugoistočnoj Aziji, koja se sastoji od bivših britanskih posjeda na poluotoku Malacca i sjevernom Borneu.
|
7. Mianmar
Burma (naziv koji koristi oporba) ili Mianmar (izraz koji je skovao aktualni vojni režim) daleko je najveća država na kopnu jugoistočne Azije. Država graniči s Kinom, Bangladešom, Indijom, Laosom i Tajlandom.
|
8. Singapur
Singapur, formalno Republika Singapur, je otočna nacija i grad-država koja je najmanja država jugoistočne Azije. To je republika na južnom vrhu poluotoka Malacca.
|
9. Tajland
Tajland, službeno Kraljevina Tajland, ranije poznata kao Sijam, država je smještena u središnjem dijelu Indokineskog poluotoka, u jugoistočnoj Aziji.
|
10. Istočni Timor
Istočni Timor ili Timor-Leste, formalno Demokratska Republika Istočni Timor, država je u jugoistočnoj Aziji. Država se sastoji od istočnog dijela otoka Timora i eksklave na zapadnom dijelu otoka. Oko 42% stanovništva zemlje je mlađe od 15 godina.
|
11. Vijetnam
Vijetnam, formalno Socijalistička Republika Vijetnam, nalazi se u jugoistočnoj Aziji i graniči s Kinom, Laosom i Kambodžom. Ovdje na strani zemlje postoje vijesti, savjeti za veze, najnovije vijesti iz veleposlanstva, putne informacije iz Ministarstva vanjskih poslova, kontakt informacije naših agenata, događaji u zemlji i prilika za kontaktiranje Šveđana koji žive u Vijetnamu.
|
Popis zemalja u jugoistočnoj Aziji i njihovih glavnih gradova
Kao što je gore navedeno, postoji jedanaest neovisnih zemalja u jugoistočnoj Aziji. Među njima je po broju stanovnika najveća država Indonezija, a najmanja Brunej. Cjeloviti popis zemalja jugoistočne Azije s glavnim gradovima prikazan je u donjoj tablici, rangiran prema zadnjem ukupnom stanovništvu i površini.
Rang | Ime države | Populacija | Površina (km²) | Glavni |
1 | Indonezija | 268,074,600 | 1,811,569 | Jakarta |
2 | Filipini | 107.808.000 | 298,170 | Manila |
3 | Vijetnam | 95.354.000 | 310.070 | Hanoj |
4 | Tajland | 66,377,005 | 510.890 | Bangkok |
5 | Burma | 54,339,766 | 653,508 | Rangoon, Naypyidaw ili Nay Pyi Taw |
6 | Malezija | 32.769.200 | 329.613 | Kuala Lumpur |
7 | Kambodža | 16,289,270 | 176.515 | Phnom Penh |
8 | Laos | 7,123,205 | 230 800 | Vientiane |
9 | Singapur | 5,638,700 | 687 | Singapur |
10 | Istočni Timor | 1,387,149 | 14.919 | Dili |
11 | Brunej | 442.400 | 5,265 | Bandar Seri Begawan |
Karta zemalja jugoistočne Azije
Kratka povijest jugoistočne Azije
Rane civilizacije i pomorska trgovina
1. Drevne kulture:
Jugoistočna Azija dom je nekih od najstarijih poznatih civilizacija na svijetu. Prvi stanovnici regije, kao što su autohtoni austronežanski narodi, bavili su se poljoprivredom, ribolovom i trgovinom. Važne rane civilizacije pojavile su se u današnjem Vijetnamu, Tajlandu, Kambodži, Indoneziji i na Filipinima, ostavljajući iza sebe impresivna arheološka nalazišta poput Angkor Wata u Kambodži i Borobudura u Indoneziji.
2. Pomorski trgovački putovi:
Strateški položaj jugoistočne Azije između Indijskog oceana i Tihog oceana učinio ju je središtem pomorske trgovine. Drevne pomorske civilizacije, poput carstva Srivijaya sa sjedištem na Sumatri i carstva Majapahit na Javi, kontrolirale su ključne trgovačke rute i stekle bogatstvo kroz trgovinu s Kinom, Indijom i Bliskim istokom.
Indijanizacija i širenje hinduizma i budizma
1. Indijski utjecaj:
Počevši oko 1. stoljeća nove ere, indijski trgovci, znanstvenici i misionari donijeli su hinduizam i budizam u jugoistočnu Aziju. Indijski kulturni i vjerski utjecaji, zajednički poznati kao “indijanizacija”, proširili su se cijelom regijom, ostavljajući trajan utjecaj na umjetnost, arhitekturu, jezik i sustave vjerovanja jugoistočne Azije.
2. Kraljevstva i carstva:
Utjecaj indijske civilizacije omogućio je uspon moćnih kraljevstava i carstava u jugoistočnoj Aziji. Kmersko carstvo, sa središtem u današnjoj Kambodži, doseglo je svoj vrhunac tijekom razdoblja Angkor (od 9. do 15. stoljeća n. e.), izgradnjom složenih hramskih kompleksa poput Angkor Wata i Angkor Thoma. Carstva Srivijaya i Majapahit, sa sjedištem u današnjoj Indoneziji, dominirala su pomorskom trgovinom i vršila utjecaj na susjedne države.
Islamski sultanati i trgovačke mreže
1. Islamski utjecaj:
Od 13. stoljeća nadalje islam se proširio jugoistočnom Azijom putem trgovine i misionarskih aktivnosti. Muslimanski trgovci i sufijski mistici uspostavili su zajednice duž obalnih područja regije, što je dovelo do pojave islamskih sultanata kao što su Malacca, Aceh i Brunei. Islam je koegzistirao s postojećim sustavima vjerovanja, što je rezultiralo sinkretičkim oblicima duhovnosti i kulture.
2. Trgovačke mreže:
Islamski sultanati odigrali su ključnu ulogu u olakšavanju trgovine između Istoka i Zapada. Malački sultanat, strateški smješten na Malačkom tjesnacu, kontrolirao je pomorsku trgovinu i postao središte kulturne razmjene između Azije, Bliskog istoka i Europe. Začini, tekstil i druga roba jugoistočne Azije bili su vrlo traženi na svjetskim tržištima.
Europski kolonijalizam i imperijalizam
1. Europski dolazak:
U 16. stoljeću europske su sile, posebice Portugal, Španjolska, Nizozemska, a kasnije Velika Britanija i Francuska, započele kolonizirati jugoistočnu Aziju. Nastojali su uspostaviti trgovačke ispostave, iskorištavati prirodne resurse i proširiti svoj utjecaj u regiji. Portugalci su bili prvi Europljani koji su stigli, a slijedili su ih Nizozemci, koji su dominirali unosnom trgovinom začina.
2. Kolonijalna vladavina:
Tijekom stoljeća jugoistočna Azija došla je pod kontrolu raznih europskih kolonijalnih sila. Britanci su osnovali kolonije u Malaji, Singapuru i Burmi (današnji Mjanmar), dok su Francuzi kolonizirali Vijetnam, Laos i Kambodžu (Indokinu). Nizozemci su kontrolirali Istočnu Indiju (Indoneziju), a Španjolska je držala Filipine. Kolonijalna vladavina donijela je značajne promjene društvima jugoistočne Azije, uključujući uvođenje kršćanstva, moderne infrastrukture i plantažnih gospodarstava.
Pokreti za neovisnost i moderne nacionalne države
1. Borbe za neovisnost:
Tijekom 20. stoljeća diljem jugoistočne Azije pojavili su se nacionalistički pokreti koji su nastojali svrgnuti kolonijalnu vlast i uspostaviti neovisne nacionalne države. Čelnici poput Sukarna u Indoneziji, Ho Chi Minha u Vijetnamu i Josea Rizala na Filipinima potaknuli su narodnu potporu neovisnosti političkim aktivizmom i oružanim otporom.
2. Formiranje nacionalnih država:
Nakon Drugog svjetskog rata i pada kolonijalnih carstava, većina zemalja jugoistočne Azije stekla je neovisnost. Regija je svjedočila uspostavi novih nacionalnih država, često obilježenih borbom za političku stabilnost, etničkim napetostima i hladnoratovskim rivalstvima. Udruženje zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) osnovano je 1967. kako bi promicalo regionalnu suradnju i gospodarski razvoj među državama članicama.
Suvremeni izazovi i regionalna dinamika
1. Gospodarski razvoj:
U postkolonijalnom dobu, jugoistočna Azija doživjela je brzi gospodarski rast i industrijalizaciju, transformirajući zemlje poput Singapura, Malezije, Tajlanda i Indonezije u gospodarstva u usponu. Međutim, razlike u bogatstvu, degradacija okoliša i društvene nejednakosti i dalje su hitni izazovi za regiju.
2. Politička stabilnost:
Jugoistočna Azija suočava se sa stalnim izazovima koji se odnose na političku stabilnost, upravljanje i ljudska prava. Autoritarni režimi, etnički sukobi i vjerske napetosti i dalje postoje u zemljama poput Mijanmara, Tajlanda i Filipina, utječući na demokratski napredak i društvenu koheziju.