Zemlje zapadne Europe

Koliko zemalja u zapadnoj Europi

Kao regija Europe, Zapadna Europa se sastoji od 9  neovisnih država (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Nizozemska, Švicarska) i 2 teritorija (Guernsey, Jersey). U nastavku pogledajte popis zapadnoeuropskih zemalja i ovisnosti prema broju stanovnika. Također, sve ih možete pronaći abecednim redom na ovom kraju ove stranice.

1. Austrija

Austrija, službeno Republika Austrija, država je bez izlaza na more u srednjoj Europi. Austrija graniči s Njemačkom i Češkom na sjeveru, Slovačkom i Mađarskom na istoku, Slovenijom i Italijom na jugu te Švicarskom i Lihtenštajnom na zapadu.

Glavni grad: Beč Površina: 83.879 km² Jezik: njemački Valuta: Euro

2. Belgija

Belgija je ustavna monarhija u zapadnoj Europi i graniči s Francuskom, Njemačkom, Luksemburgom i Nizozemskom. Belgija je sjedište sjedišta EU-a i nekoliko velikih međunarodnih organizacija. U Belgiji živi oko 11 milijuna ljudi, a dvije najveće regije su Flandrija koja se nalazi na sjeveru i južna regija Valonije u kojoj se govori francuski.

Glavni grad: Bruxelles Površina: 30.530 km² Jezici: francuski, njemački i nizozemski Valuta: Euro

3. Francuska

Francuska, formalno Republika Francuska, ili alternativno Francuska Republika, je republika u zapadnoj Europi. Francuska izlazi na Atlantik, La Manche i Sredozemno more.

Glavni grad: Pariz Površina: 549 190 km² Jezik: francuski Valuta: Euro

4. Njemačka

Njemačka, formalno Savezna Republika Njemačka, savezna je država smještena u srednjoj Europi koja se sastoji od 16 država. Njemačka je jedna od vodećih svjetskih industrijskih zemalja.

Glavni grad: Berlin Površina: 357 120 km² Jezik: njemački Valuta: Euro

5. Lihtenštajn

Lihtenštajn, formalno Kneževina Lihtenštajn, neovisna je ustavna monarhija u Alpama srednje Europe, smještena između Švicarske i Austrije. Lihtenštajn je jedna od europskih mikrodržava.

Glavni grad: Vaduz Površina: 160 km² Jezik: njemački Valuta: švicarski franak

6. Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg, država je smještena u zapadnoj Europi. Država graniči s Belgijom na zapadu i sjeveru, Njemačkom na istoku i Francuskom na jugu.

Glavni grad: Luksemburg Površina: 2.590 km² Jezik: luksemburški Valuta: Euro

7. Monako

Monako, formalno Kneževina Monako, je mikrostat s ustavnom monarhijom koja se nalazi u južnoj Francuskoj u zapadnoj Europi.

Glavni grad: Monako Površina: 2,1 km² Jezici: francuski Valuta: Euro

8. Nizozemska

Nizozemska, formalno Kraljevina Nizozemska, država je u zapadnoj Europi. Država graniči sa Sjevernim morem na sjeveru i zapadu, Belgijom na jugu i Njemačkom na istoku. Nizozemska također uključuje općine Bonaire, Saba i Sint Eustatius na Karibima.

Glavni grad: Amsterdam Površina: 41.540 km² Jezik: nizozemski Valuta: Euro

9. Švicarska

Švicarska ili službeno Švicarska konfederacija je federacija u srednjoj Europi, koja graniči s Francuskom, Njemačkom, Italijom, Austrijom i Lihtenštajnom.

Glavni grad: Bern Površina: 41.280 km² Jezici: njemački, francuski i talijanski Valuta: švicarski franak

Popis zemalja zapadne Europe i njihovih glavnih gradova

Kao što je gore navedeno, u zapadnoj Europi postoje 3 neovisne zemlje. Među njima je najveća država Njemačka, a najmanja Monako. Cjeloviti popis zapadnoeuropskih zemalja s glavnim gradovima  prikazan je u donjoj tablici, poredan prema zadnjem ukupnom broju stanovnika.

Područja u zapadnoj Europi

Karta zemalja zapadne Europe

Kratka povijest zapadne Europe

Drevne civilizacije i rana povijest

Prapovijesno doba i rani stanovnici

Zapadna Europa, s regijama koje uključuju današnju Francusku, Njemačku, Nizozemsku, Belgiju i Švicarsku, ima bogato pretpovijesno nasljeđe. U doba paleolitika došlo je do ranih ljudskih naselja, s poznatim slikama u špilji Lascaux u Francuskoj koje datiraju oko 17.000 godina prije Krista. Neolitičko razdoblje donijelo je poljoprivredne prakse, što je dovelo do uspostave stalnih naselja i megalitskih struktura poput Carnac kamenja u Bretanji.

Keltska plemena i rimsko osvajanje

Do prvog tisućljeća prije Krista, keltska plemena poput Gala, Brita i Ibera dominirala su zapadnom Europom. Ta su plemena uspostavila sofisticirana društva s naprednom obradom metala i trgovačkim mrežama. Rimsko osvajanje Galije (današnje Francuske i okolnih regija) počelo je 58. godine prije Krista pod Julijem Cezarom, što je dovelo do integracije ovih područja u Rimsko Carstvo. Rimsko razdoblje donijelo je urbanizaciju, razvoj infrastrukture i kulturnu asimilaciju, ostavljajući trajno nasljeđe u obliku cesta, akvadukta i jezika temeljenih na latinskom.

Srednji vijek

Franačka kraljevstva i Karolinško Carstvo

Pad Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću n. e. doveo je do uspona germanskih kraljevstava, ponajviše Franaka. Pod vodstvom kralja Klodviga I. Franci su uspostavili moćno kraljevstvo u Galiji. Dinastija Karolinga, posebno pod Karlom Velikim (768.-814. n. e.), proširila je Franačko Carstvo na veći dio zapadne i srednje Europe, promičući obnovu učenja i kulture poznatu kao karolinška renesansa.

Feudalizam i Sveto Rimsko Carstvo

Rascjepkanost Karolinškog Carstva dovela je do razvoja feudalizma, decentraliziranog sustava upravljanja temeljenog na zemljišnom vlasništvu i vazalstvu. Sveto Rimsko Carstvo, utemeljeno 962. godine krunidbom Otona I., nastojalo je oživjeti naslijeđe Carstva Karla Velikog, iako je ostalo labava konfederacija država. U tom je razdoblju došlo i do uspona utjecajnih samostanskih središta i sveučilišta, što je pridonijelo intelektualnom i kulturnom razvoju zapadne Europe.

Renesansa i rani novi vijek

Renesansa i kulturni procvat

Renesansa, koja je započela u Italiji u 14. stoljeću, proširila se zapadnom Europom do 15. stoljeća, izazivajući kulturni i intelektualni preporod. Francuska, Niska zemlja i Njemačka postale su središta umjetničkih i znanstvenih inovacija. Likovi poput Leonarda da Vincija, Michelangela i Erazma dali su značajan doprinos umjetnosti, znanosti i humanizmu. Izum tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga sredinom 15. stoljeća revolucionirao je širenje znanja.

Reformacija i vjerski sukob

16. stoljeće donijelo je protestantsku reformaciju, započetu s 95 teza Martina Luthera 1517. Ovaj vjerski preokret doveo je do fragmentacije zapadnog kršćanstva i značajnih političkih i društvenih sukoba, uključujući Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.). Vestfalski mir 1648. okončao je rat i uspostavio načela državnog suvereniteta i vjerske tolerancije, preoblikujući politički krajolik zapadne Europe.

Doba prosvjetiteljstva i revolucija

Prosvjetiteljstvo

Prosvjetiteljstvo 18. stoljeća bilo je razdoblje intelektualnog i filozofskog rasta, s naglaskom na razumu, pravima pojedinca i znanstvenom istraživanju. Filozofi poput Voltairea, Rousseaua i Kanta utjecali su na političku misao i pridonijeli razvoju modernih demokratskih načela. Prosvjetiteljski ideali postavili su pozornicu za revolucionarne pokrete diljem Europe.

Francuska revolucija i Napoleonovo doba

Francuska revolucija (1789.-1799.) duboko je preobrazila zapadnu Europu, srušivši monarhiju i uspostavivši republiku utemeljenu na načelima slobode, jednakosti i bratstva. Uspon Napoleona Bonapartea koji je uslijedio doveo je do Napoleonovih ratova (1803.-1815.), koji su preoblikovali europske političke granice i proširili revolucionarne ideale diljem kontinenta. Bečki kongres (1814.-1815.) pokušao je vratiti stabilnost i ravnotežu snaga u Europi nakon Napoleonova poraza.

Industrijalizacija i moderno doba

Industrijska revolucija

Kasno 18. i 19. stoljeće svjedočili smo industrijskoj revoluciji koja je započela u Britaniji i proširila se zapadnom Europom. To je razdoblje donijelo značajan tehnološki napredak, urbanizaciju i gospodarski rast, transformirajući zapadnoeuropska društva iz agrarnih u industrijske ekonomije. Željeznice, tvornice i nove komunikacijske metode poput telegrafa revolucionirali su svakodnevni život i rad.

Svjetski ratovi i njihove posljedice

20. stoljeće obilježila su dva razorna svjetska rata. Prvi svjetski rat (1914.-1918.) rezultirao je velikim gubicima života i političkim prevratima, što je dovelo do pada carstava i ponovnog iscrtavanja nacionalnih granica. Drugi svjetski rat (1939.-1945.) imao je još dublji utjecaj, uzrokujući široka razaranja i dovodeći do podjele Njemačke i uspostave poretka Hladnog rata. U poslijeratnom razdoblju nastaje Europska unija (EU), čiji je cilj promicanje gospodarske suradnje i sprječavanje budućih sukoba.

Suvremeni razvoj

europske integracije

Drugu polovicu 20. stoljeća i početak 21. stoljeća karakterizira sve veća europska integracija. Formiranje Europske ekonomske zajednice (EEZ) 1957. godine, koja se razvila u EU, potaknula je gospodarsku suradnju, političku stabilnost i stvaranje jedinstvenog tržišta. Zapadnoeuropske zemlje imale su vodeću ulogu u tom procesu, promičući politiku jedinstva i kolektivne sigurnosti.

Moderni izazovi

Zapadna Europa danas se suočava s brojnim izazovima, uključujući ekonomske razlike, pitanja migracije i uspon populističkih pokreta. Regija se i dalje bori s implikacijama Brexita, ekološkom održivošću i utjecajima globalizacije. Unatoč ovim izazovima, Zapadna Europa ostaje globalni lider u kulturnim, ekonomskim i političkim sferama.