Popis zemalja na Bliskom istoku
Bliski istok je područje definirano u zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Naziv Bliski istok nastao je kada su britanski kolonijalni dužnosnici 1800-ih podijelili Orijent na tri administrativna područja: Bliski istok (zapadna Indija), Bliski istok (zapadna Azija) i Daleki istok (istočna Azija). U to vrijeme Bliski istok je uključivao Afganistan, Pakistan i najveći dio Indije. Godine 1932. britanski vojni ured za Bliski istok u Bagdadu premješten je u Kairo i spojen s uredom za Bliski istok. Bliski istok tada je ušao kao oznaka za Zapadni Istok.
Zemljopisno gledano, Bliski istok posjeduje više od dvije trećine poznatih svjetskih rezervi nafte i jednu trećinu rezervi prirodnog plina. Područje je uglavnom suho i na mnogim je mjestima nedostatak vode ključni problem. U većini bliskoistočnih društava postoje velike razlike između bogatih i siromašnih, a iz mnogih zemalja dolazi do velikog iseljavanja. Ogromna područja u regiji uglavnom su nenaseljena, ali neki gradovi i područja kao što su Kairo (i cijela dolina Nila), Gaza i Teheran imaju neke od najgušćih koncentracija stanovništva na svijetu.
U kulturološkom smislu, Bliski istok je bio dom nekoliko najstarijih kulturnih zajednica na Zemlji, a ovdje su se pojavile tri glavne monoteističke religije, judaizam, kršćanstvo i islam.
Politički, većina zemalja na Bliskom istoku ima monopolističke režime, dok nekoliko ima stvarnu demokraciju (npr. Izrael) ili početnu pluralističku vlast (Jemen, Jordan, itd.). Položaj nekih od najvažnijih svjetskih plovnih ruta (Sueski kanal, Hormuški tjesnac), ogromne rezerve energije i uspostava Države Izrael 1948. učinili su ga područjem od središnjeg političkog i gospodarskog značaja, a za veći dio poslijeratnog razdoblja, Bliski istok bio je središte sukoba.
Koliko zemalja na Bliskom istoku
Od 2020. postoji 16 zemalja na Bliskom istoku (navedeno prema broju stanovnika).
| Rang | Zemlja | Broj stanovnika 2020 |
| 1 | Egipat | 101,995,710 |
| 2 | purica | 84,181,320 |
| 3 | Iran | 83,805,676 |
| 4 | Irak | 40,063,420 |
| 5 | Saudijska Arabija | 34,719,030 |
| 6 | Jemen | 29,710,289 |
| 7 | Sirija | 17,425,598 |
| 8 | Jordan | 10,185,479 |
| 9 | Ujedinjeni Arapski Emirati | 9,869,017 |
| 10 | Izrael | 8,639,821 |
| 11 | Libanon | 6,830,632 |
| 12 | Oman | 5,081,618 |
| 13 | Palestina | 4,816,514 |
| 14 | Kuvajt | 4,259,536 |
| 15 | Katar | 2,113,077 |
| 16 | Bahrein | 1,690,888 |
Karta zemalja Bliskog istoka
Karta lokacije Bliskog istoka
Abecedni popis svih zemalja Bliskog istoka
Kao što je gore spomenuto, na Bliskom istoku postoji ukupno 16 neovisnih država. Pogledajte sljedeću tablicu za potpuni popis zemalja Bliskog istoka po abecednom redu:
| # | Zemlja | Službeni naziv | Datum neovisnosti |
| 1 | Bahrein | Kraljevina Bahrein | 16. prosinca 1971. godine |
| 2 | Cipar | Republika Cipar | 1. listopada 1960. godine |
| 3 | Egipat | Arapska Republika Egipat | 1. siječnja 1956. godine |
| 4 | Iran | Islamska Republika Iran | 1. travnja 1979. godine |
| 5 | Irak | Republika Irak | 3. listopada 1932. godine |
| 6 | Izrael | Država Izrael | 1948. godine |
| 7 | Jordan | Hašemitsko kraljevstvo Jordan | 25. svibnja 1946. godine |
| 8 | Kuvajt | Država Kuvajt | 25. veljače 1961. godine |
| 9 | Libanon | Libanonska Republika | 22. studenog 1943. god |
| 10 | Oman | Sultanat Oman | 18. studenoga 1650. godine |
| 11 | Katar | Država Katar | 18. prosinca 1971. godine |
| 12 | Saudijska Arabija | Kraljevstvo Saudijske Arabije | – |
| 13 | Sirija | Sirijska Arapska Republika | 17. travnja 1946. godine |
| 14 | purica | Republika Turska | – |
| 15 | Ujedinjeni Arapski Emirati | Ujedinjeni Arapski Emirati | 2. prosinca 1971. godine |
| 16 | Jemen | Republika Jemen | 30. studenog 1967. godine |
Kratka povijest Bliskog istoka
Drevne civilizacije
Bliski istok, koji se često naziva “kolijevkom civilizacije”, ima bogatu povijest koja seže tisućama godina unazad. Ova je regija bila dom nekim od najranijih i najutjecajnijih civilizacija u ljudskoj povijesti. Sumerani, koji su se pojavili u Mezopotamiji (današnji Irak) oko 3500. pr. Kr., zaslužni su za razvoj prvog poznatog sustava pisma, klinastog pisma. Slijedili su ih Akađani, Babilonci i Asirci, od kojih je svaki značajno pridonio kulturnom i tehnološkom napretku tog vremena.
Uspon carstava
Perzijsko carstvo
U 6. stoljeću prije Krista, Perzijsko Carstvo je postalo istaknuto pod vodstvom Kira Velikog. Ahemenidsko carstvo, kako je bilo poznato, postalo je jedno od najvećih carstava u povijesti, protežući se od doline Inda do Balkana. Perzijanci su poznati po svojim doprinosima administraciji, arhitekturi i promicanju zoroastrizma.
Grčki i rimski utjecaj
Osvajanja Aleksandra Velikog u 4. stoljeću prije Krista donijela su grčku kulturu i utjecaj na Bliski istok. Nakon Aleksandrove smrti, njegovo se carstvo rasparčalo, a Seleukidsko carstvo kontroliralo je veći dio Bliskog istoka. Kasnije je regija postala dijelom Rimskog Carstva, a značajni gradovi poput Antiohije i Aleksandrije postali su središta trgovine i kulture.
Rođenje islama
7. stoljeće nove ere označilo je prekretnicu u povijesti Bliskog istoka s pojavom islama. Prorok Muhamed, rođen u Meki 570. godine, utemeljio je islam i ujedinio Arapski poluotok pod njegovom zastavom. Nakon njegove smrti, Rašidunski kalifat se brzo proširio, a zatim Omajadski i Abasidski kalifat. Ti su kalifati odigrali ključnu ulogu u širenju islamske kulture, znanosti i trgovine po Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i šire.
Srednjovjekovno razdoblje
Seldžučko i Osmansko Carstvo
U 11. stoljeću Turci Seldžuci postali su dominantna sila na Bliskom istoku. Branili su islamski svijet od križarskih invazija i potaknuli renesansu islamske kulture i učenja. Do 15. stoljeća Osmansko Carstvo je postalo istaknuto, naposljetku zauzevši Konstantinopol 1453. i okončavši Bizantsko Carstvo. Osmanlije su kontrolirale ogromne teritorije na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi, održavajući stoljećima stabilno i prosperitetno carstvo.
Mongolske invazije
U 13. stoljeću došlo je do razornih mongolskih invazija predvođenih Džingis-kanom i njegovim nasljednicima. Te su invazije poremetile društveno i političko tkivo Bliskog istoka, ali su također dovele do razmjene ideja i tehnologija između Istoka i Zapada.
Moderno doba
Propast Osmanskog Carstva
Do 19. stoljeća Osmansko Carstvo je počelo propadati zbog unutarnjih sukoba, ekonomskih izazova i vanjskih pritisaka europskih sila. Uključivanje Carstva u Prvi svjetski rat na strani Centralnih sila dovelo je do njegovog konačnog raspada. Ugovor iz Sèvresa 1920. i sporazum iz Lausanne 1923. rezultirali su podjelom osmanskih teritorija i stvaranjem novih nacionalnih država.
Kolonijalizam i neovisnost
Nakon Prvog svjetskog rata Bliski istok bio je pod utjecajem europskih kolonijalnih sila, prvenstveno Britanije i Francuske. Sporazum Sykes-Picot iz 1916. i Balfourova deklaracija iz 1917. imali su trajne utjecaje na politički krajolik regije. Međutim, sredinom 20. stoljeća došlo je do vala pokreta za neovisnost. Zemlje poput Egipta, Iraka, Sirije i Libanona stekle su neovisnost, što je dovelo do uspostave modernih nacionalnih država.
Suvremena pitanja
Arapsko-izraelski sukob
Stvaranje države Izrael 1948. i arapsko-izraelski ratovi koji su uslijedili bili su središnja pitanja u suvremenoj povijesti Bliskog istoka. Sukob je doveo do brojnih ratova, raseljavanja i stalnih napetosti između Izraela i njegovih arapskih susjeda.
Uspon naftnih ekonomija
Otkriće golemih rezervi nafte početkom 20. stoljeća transformiralo je gospodarstva nekoliko zemalja Bliskog istoka, posebice u regiji Zaljeva. Saudijska Arabija, Iran, Irak i druge nacije postale su glavni igrači na globalnom energetskom tržištu, što je dovelo do značajnih gospodarskih i geopolitičkih promjena.
Nedavni razvoj
Kraj 20. i početak 21. stoljeća obilježen je značajnim događajima kao što su Iranska revolucija 1979., Zaljevski ratovi, ustanci Arapskog proljeća i tekući sukobi u Siriji, Jemenu i Iraku. Ti su događaji oblikovali suvremeni politički i društveni krajolik Bliskog istoka, predstavljajući i izazove i prilike za budućnost regije.
