Zemlje zapadne Azije
Koliko zemalja u zapadnoj Aziji
Kao regija Azije, Zapadna Azija se sastoji od 19 neovisnih država (Armenija, Azerbajdžan, Bahrein, Cipar, Gruzija, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Kuvajt, Libanon, Oman, Palestina, Katar, Saudijska Arabija, Sirija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen). Također nazvana Bliski istok, istočna Azija ima sljedećih 19 zemalja:
1. Saudijska Arabija
Saudijska Arabija, formalno Kraljevina Saudijska Arabija, je kraljevina koja se nalazi na Arapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji. Država graniči s Jordanom, Irakom, Kuvajtom, Perzijskim zaljevom, Bahreinom, Katarom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanom, Jemenom i Crvenim morem.
 |
|
2. Armenija
Armenija je republika na južnom Kavkazu u zapadnoj Aziji. Armenija je država bez izlaza na more koja graniči s Gruzijom, Turskom, Azerbajdžanom i Iranom. Zemljopisno gledano, Armeniju se često smatra Azijom, ali političke i kulturne veze zemlje s Europom znače da je često ubrajaju među europske zemlje. Armenski je službeni jezik u zemlji i više od 3 milijuna ljudi živi u Armeniji.
 |
|
3. Azerbajdžan
Azerbajdžan je republika u jugoistočnom Kavkazu koja se zemljopisno nalazi uglavnom u Aziji, ali s malim pojasom zemlje u Europi. UN smatra Azerbajdžan zapadnoazijskom zemljom, ali se politički smatra europskom. U Azerbajdžanu živi oko 9,4 milijuna ljudi.
 |
|
4. Bahrein
Bahrein je otočna država smještena u Perzijskom zaljevu s oko 800.000 stanovnika. Država se sastoji od 33 otoka, a najveći je otok Bahrein. Glavni grad Manama nalazi se u Bahreinu, a zemlja ima morsku granicu s Katarom i Saudijskom Arabijom.
 |
|
5. Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju istočno od Grčke, južno od Turske, zapadno od Sirije i sjeverno od Egipta. Cipar je treći najveći otok u Sredozemlju i geografski se računa kao Azija, ali politički uglavnom u Europi.
 |
|
6. Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država koja se nalazi na jugoistočnom kraju Arapskog poluotoka u Perzijskom zaljevu, graniči s Omanom na istoku i Saudijskom Arabijom na jugu, te dijeli morske granice s Katarom i Iranom. Godine 2013. ukupan broj stanovnika Ujedinjenih Arapskih Emirata iznosio je 9,2 milijuna; 1,4 milijuna emirata i 7,8 milijuna stranaca.
 |
|
7. Gruzija
Gruzija je republika na Kavkazu, geografski zemlja se nalazi u jugozapadnoj Aziji i manjim dijelom u jugoistočnoj Europi. Gruzija graniči s Rusijom, Azerbajdžanom, Armenijom i Turskom. Glavni grad je Tbilisi.
 |
|
8. Jemen
Jemen, ili Jemen, formalno Republika Jemen, država je na jugu Arapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Jemen znači Zemlja s desne strane i područje je u južnoj Arabiji koje su stari grčki i rimski geografi nazvali Arabia Felix.
 |
|
9. Irak
Irak, formalno Republika Irak, je republika na Bliskom istoku u jugozapadnoj Aziji. Država graniči sa Saudijskom Arabijom i Kuvajtom na jugu, Turskom na sjeveru, Sirijom na sjeverozapadu, Jordanom na zapadu i Iranom na istoku.
 |
|
10. Iran
Iran kao raznolik Bliski istok, Bliski istok, Južna Azija, Jugozapadna Azija i Zapadna Azija. Naziv Iran korišten je u zemlji tijekom Sasanidske ere prije arapsko-muslimanske invazije oko 650. pr. Kr. a međunarodno se koristi od 1935.
 |
|
11. Izrael
Izrael, formalno Država Izrael, država je na Bliskom istoku Azije. Država Izrael proglašena je 14. svibnja 1948. nakon neobvezujuće odluke UN-a podjelom Palestine pod britanskim mandatom između židovskih i arapskih teritorija.
 |
|
12. Jordan
Jordan, formalno Hašimitsko Kraljevstvo Jordan, arapska je država na Bliskom istoku. Glavni grad je Amman. Država graniči sa Sirijom na sjeveru, Irakom na istoku, Saudijskom Arabijom na jugoistoku i Izraelom, kao i palestinskom Zapadnom obalom na zapadu.
 |
|
13. Kuvajt
Kuvajt, formalno Država Kuvajt, država je na Arapskom poluotoku na sjeverozapadu Perzijskog zaljeva koja graniči sa Saudijskom Arabijom i Irakom. Glavni grad je Madīnat al-Kuwayt. Država je postala nezavisna država 1961. godine.
 |
|
14. Libanon
Libanon, formalno Republika Libanon, država je na Bliskom istoku na istočnoj obali Sredozemnog mora. Država graniči sa Sirijom i Izraelom.
 |
|
15. Oman
Oman, formalno Sultanat Oman, država je smještena u istočnom kutu Arapskog poluotoka. Oman graniči s Ujedinjenim Arapskim Emiratima na sjeverozapadu, Saudijskom Arabijom na zapadu i Jemenom na jugozapadu te ima dugu obalu do Arapskog mora na istoku i Omanskog zaljeva na sjeveroistoku.
 |
|
16. Palestina
 |
|
17. Katar
Katar formalno Država Katar je emirat koji se sastoji od poluotoka smještenog u Perzijskom zaljevu na sjeveroistočnoj obali Arapskog poluotoka. Zemlja graniči sa Saudijskom Arabijom na jugu i također ima morsku granicu s Bahreinom.
 |
|
18. Sirija
Sirija, formalno Sirijska Arapska Republika, ili Sirijska Arapska Republika, je država na Bliskom istoku. Glavni grad države je Damask. Država graniči s Jordanom, Libanonom, Irakom, Turskom i Izraelom.
 |
|
19. Turska
Turska, službeno Republika Turska, je euroazijska država koja se proteže preko Anatolijskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji i istočne Trakije na Balkanskom poluotoku u jugoistočnoj Europi.
 |
|
Popis zemalja zapadne Azije i njihovih glavnih gradova
Kao što je gore navedeno, postoji devetnaest neovisnih zemalja u Zapadnoj Aziji. Među njima je po broju stanovnika najveća država Iran, a najmanja Cipar. Cjeloviti popis zemalja zapadne Azije s glavnim gradovima prikazan je u donjoj tablici, poredan prema zadnjem ukupnom stanovništvu i površini.
| Rang | Ime države | Populacija | Površina (km²) | Glavni |
| 1 | Iran | 82,545,300 | 1,531,595 | Teheran |
| 2 | purica | 82,003,882 | 769,632 | Ankara |
| 3 | Irak | 39,127,900 | 437,367 | Bagdad |
| 4 | Saudijska Arabija | 33,413,660 | 2,149,690 | Rijad |
| 5 | Jemen | 29,161,922 | 527.968 | Sanaa |
| 6 | Sirija | 17,070,135 | 183.630 | Damask |
| 7 | Jordan | 10.440.900 | 88,802 | Amman |
| 8 | Azerbejdžan | 9,981,457 | 86.100 | Baku |
| 9 | Ujedinjeni Arapski Emirati | 9,770,529 | 83 600 | Abu Dhabi |
| 10 | Izrael | 9,045,370 | 20.330 | Jeruzalem |
| 11 | Libanon | 6,855,713 | 10.230 | Beirut |
| 12 | Palestina | 4,976,684 | 5,640 | NA |
| 13 | Oman | 4,632,788 | 309 500 | Muškat |
| 14 | Kuvajt | 4,420,110 | 17,818 | Kuvajt |
| 15 | Gruzija | 3,723,500 | 69 700 | Tbilisi |
| 16 | Armenija | 2.962.100 | 28,342 | Erevan |
| 17 | Katar | 2,740,479 | 11,586 | Doha |
| 18 | Bahrein | 1.543.300 | 767 | Manama |
| 19 | Cipar | 864,200 | 9,241 | Nikozija |
Kratka povijest zapadne Azije
Drevne civilizacije i kolijevka civilizacije
1. Mezopotamija: rađanje civilizacije
Zapadna Azija, često nazivana “kolijevkom civilizacije”, dom je nekih od najranijih poznatih civilizacija u ljudskoj povijesti. Mezopotamija, smještena između rijeka Tigris i Eufrat u današnjem Iraku, bila je rodno mjesto poljoprivrede, pisma i složenih urbanih društava. Civilizacije poput Sumera, Akada, Babilona i Asirije cvjetale su u ovoj regiji, ostavljajući iza sebe monumentalnu arhitekturu, pravne kodekse (kao što je Hamurabijev zakonik) i književna djela poput Epa o Gilgamešu.
2. Drevna carstva:
Zapadna Azija doživjela je uspon i pad brojnih carstava koja su imala utjecaj daleko izvan svojih granica. Akadsko Carstvo, koje je osnovao Sargon Veliki u 24. stoljeću prije Krista, bilo je prvo poznato carstvo u povijesti. Slijedilo je Babilonsko Carstvo, koje je doseglo svoj vrhunac pod Hamurabijem u 18. stoljeću prije Krista. Asirsko Carstvo, poznato po svojoj vojnoj moći i brutalnim osvajanjima, dominiralo je većim dijelom Bliskog istoka od 9. do 7. stoljeća prije Krista.
Klasično razdoblje i Perzijsko carstvo
1. Perzijsko Carstvo:
U 6. stoljeću prije Krista, Ahemenidsko carstvo, predvođeno Kirom Velikim, pojavilo se u zapadnoj Aziji. Na svom vrhuncu, Perzijsko Carstvo se protezalo od Egipta do doline Inda, obuhvaćajući različite narode i kulture. Pod Darijem Velikim, carstvo je uspostavilo sustav uprave i infrastrukture, uključujući Kraljevsku cestu, olakšavajući komunikaciju i trgovinu na svom ogromnom teritoriju. Ahemenidsko carstvo palo je pod vlast Aleksandra Velikog u 4. stoljeću prije Krista, čime je počelo helenističko razdoblje.
2. Helenistički utjecaj:
Nakon Aleksandrovih osvajanja, Zapadna Azija je došla pod grčki utjecaj, jer su Seleukidsko Carstvo i kasnije Ptolomejsko Kraljevstvo vladali dijelovima regije. Grčka kultura, jezik i arhitektura ostavili su trajan utjecaj, posebno u gradovima poput Aleksandrije u Egiptu i Antiohije u Siriji.
Uspon islama i islamsko zlatno doba
1. Islamska osvajanja:
U 7. stoljeću nove ere, Arapski poluotok svjedočio je usponu islama pod prorokom Muhamedom. Islamski se kalifat brzo proširio na zapadnu Aziju, porazivši Bizantsko i Sasanidsko Carstvo. Gradovi poput Damaska, Bagdada i Kaira postali su središta islamske civilizacije, uprave i učenja.
2. Islamsko zlatno doba:
Zapadna Azija doživjela je razdoblje kulturnog, znanstvenog i umjetničkog procvata poznato kao islamsko zlatno doba (8. do 14. stoljeće nove ere). Znanstvenici i diplomirani stručnjaci dali su značajan doprinos u područjima kao što su matematika, astronomija, medicina i filozofija. Institucije poput Kuće mudrosti u Bagdadu imale su ključnu ulogu u očuvanju i prenošenju znanja iz drevnih civilizacija u Europu.
Osmansko Carstvo i kolonijalizam
1. Osmansko Carstvo:
Od 14. do ranog 20. stoljeća veći dio zapadne Azije bio je dio Osmanskog Carstva. Sa sjedištem u današnjoj Turskoj, Osmanlije su proširile svoje područje na Bliski istok, sjevernu Afriku i jugoistočnu Europu. Istanbul (nekadašnji Carigrad) služio je kao glavni grad ovog ogromnog multietničkog carstva, koje je trajalo više od šest stoljeća.
2. Kolonijalni utjecaj:
U 19. i ranom 20. stoljeću Zapadna Azija je došla pod utjecaj europskih kolonijalnih sila, uključujući Britaniju, Francusku i Rusiju. Sporazum Sykes-Picot (1916.) podijelio je regiju na sfere utjecaja, oblikujući njezine moderne granice i političku dinamiku. Zapadna Azija postala je bojno polje za imperijalna suparništva, što je dovelo do pada Osmanskog Carstva i nastanka modernih nacionalnih država.
Suvremeni izazovi i geopolitička dinamika
1. Politička nestabilnost:
Zapadna Azija suočava se s brojnim izazovima u modernom dobu, uključujući političku nestabilnost, sukobe i sektaške napetosti. Ratovi, revolucije i intervencije opustošili su zemlje poput Sirije, Iraka i Jemena, dovodeći do humanitarnih kriza i masovnog raseljavanja.
2. Regionalna dinamika moći:
Regiju karakterizira složena geopolitička dinamika, s konkurentskim interesima regionalnih sila (kao što su Iran, Saudijska Arabija i Turska) i vanjskih aktera (uključujući Sjedinjene Države, Rusiju i Kinu). Pitanja poput izraelsko-palestinskog sukoba, iranskog nuklearnog programa i uspona ekstremističkih skupina poput ISIS-a dodatno su pogoršala napetosti.
