Popis zemalja u Aziji (abecednim redom)
Kao najveći i najnaseljeniji kontinent na svijetu, Azija ima površinu od 44 579 000 četvornih kilometara što predstavlja 29,4 posto kopnene površine Zemlje. Sa populacijom od oko 4,46 milijardi (2020.), Azija čini oko 60 posto svjetske populacije. Politički, Azija se često dijeli na 6 regija:
- Sjeverna Azija
- Srednja Azija
- Istočna Azija
- Jugoistočna Azija
- Južna Azija
- Zapadna Azija
Koliko zemalja u Aziji
Od 2020. Azija se sastoji od 48 zemalja, od kojih se dvije (Turska i Rusija) također nalaze u Europi. Kazahstan, Azerbajdžan, Armenija i Gruzija također se mogu smatrati smještenima na oba kontinenta.
Najveća država u Aziji je Kina, a slijedi je Indija. A najmanji su Maldivi.
Karta položaja Azije
Abecedni popis svih zemalja u Aziji
Sljedeća tablica navodi 48 neovisnih nacija u Aziji abecednim redom. Hong Kong i Macao dva su posebna grada Kine. Tajvan, ranije poznat kao Republika Kina, sada je naširoko priznat kao provincija Kine.
| # | Zastava | Ime države | Službeni naziv | Datum neovisnosti | Populacija |
| 1 |  |
Afganistan | Islamska Republika Afganistan | 1919/8/19 | 38,928,357 |
| 2 |  |
Armenija | Republika Armenija | 1991/9/21 | 2,963,254 |
| 3 |  |
Azerbejdžan | Republika Azerbajdžan | 18.10.1991 | 10,139,188 |
| 4 |  |
Bahrein | Kraljevina Bahrein | 16.12.1971 | 1,701,586 |
| 5 |  |
Bangladeš | Narodna Republika Bangladeš | 1971/3/26 | 164,689,394 |
| 6 |  |
Butan | Kraljevina Butan | – | 771.619 |
| 7 |  |
Brunej | Brunei Darussalam | 1984/1/1 | 437,490 |
| 8 |  |
Burma | Republika Unija Mianmar | 1948/1/4 | 54,409,811 |
| 9 |  |
Kambodža | Kraljevina Kambodža | 1953/11/9 | 16,718,976 |
| 10 |  |
Kina | Narodna Republika Kina | 1.10.1949 | 1,439,323,787 |
| 11 |  |
Cipar | Republika Cipar | 1.10.1960 | 1,207,370 |
| 12 |  |
Gruzija | Gruzija | 1991/4/9 | 3,989,178 |
| 13 |  |
Indija | Republika Indija | 1947/8/15 | 1,380,004,396 |
| 14 |  |
Indonezija | Republika Indonezija | 17./8.1945 | 273,523,626 |
| 15 |  |
Iran | Islamska Republika Iran | 1979/4/1 | 83,992,960 |
| 16 |  |
Irak | Republika Irak | 1932/10/3 | 40,222,504 |
| 17 | |
Izrael | Država Izrael | 1905/5/1 | 40,222,504 |
| 18 |  |
Japan | Japan | – | 126,476,472 |
| 19 |  |
Jordan | Hašemitsko kraljevstvo Jordan | 1946/5/25 | 10,203,145 |
| 20 |  |
Kazahstan | Republika Kazahstan | 16.12.1991 | 18,776,718 |
| 21 |  |
Kuvajt | Država Kuvajt | 1961/2/25 | 4,270,582 |
| 22 |  |
Kirgistan | Republika Kirgistan | 1991/8/31 | 6,524,206 |
| 23 |  |
Laos | Narodna Demokratska Republika Laos | 1953/10/22 | 7,275,571 |
| 24 |  |
Libanon | Libanonska Republika | 1943/11/22 | 6,825,456 |
| 25 |  |
Malezija | Malezija | 1957/8/31 | 32,366,010 |
| 26 |  |
Maldivi | Republika Maldivi | 1965/7/26 | 540,555 |
| 27 |  |
Mongolija | Mongolija | 1911/12/29 | 3,278,301 |
| 28 |  |
Nepal | Savezna Demokratska Republika Nepal | – | 29,136,819 |
| 29 |  |
Sjeverna Koreja | Demokratska Narodna Republika Koreja | 1945/8/15 | 25,778,827 |
| 30 |  |
Oman | Sultanat Oman | 1650/11/18 | 5,106,637 |
| 31 |  |
Pakistan | Islamska Republika Pakistan | 1947/8/14 | 220,892,351 |
| 32 |  |
Palestina | – | – | 5,101,425 |
| 33 |  |
Filipini | Republika Filipini | 1898/6/12 | 109,581,089 |
| 34 |  |
Katar | Država Katar | 18.12.1971 | 2,881,064 |
| 35 |  |
Saudijska Arabija | Kraljevstvo Saudijske Arabije | – | 34,813,882 |
| 36 |  |
Singapur | Republika Singapur | 1965/8/9 | 5,850,353 |
| 37 |  |
Južna Korea | Republika Koreja | 1945/8/15 | 51,269,196 |
| 38 |  |
Šri Lanka | Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka | 1948/2/4 | 21,413,260 |
| 39 |  |
Sirija | Sirijska Arapska Republika | 17.4.1946 | 17,500,669 |
| 40 |  |
Tadžikistan | Republika Tadžikistan | 1991/9/9 | 9,537,656 |
| 41 |  |
Tajland | Kraljevina Tajland | – | 69,799,989 |
| 42 |  |
Istočni Timor | Demokratska Republika Timor-Leste | 2002/5/20 | 1,318,456 |
| 43 |  |
purica | Republika Turska | – | 84,339,078 |
| 44 |  |
Turkmenistan | Turkmenistan | 1991/10/27 | 6,031,211 |
| 45 |  |
Ujedinjeni Arapski Emirati | Ujedinjeni Arapski Emirati | 1971/12/2 | 9,890,413 |
| 46 |  |
Uzbekistan | Republika Uzbekistan | 1. rujna 1991 | 33,469,214 |
| 47 |  |
Vijetnam | Socijalistička Republika Vijetnam | 1945/9/2 | 97,338,590 |
| 48 |  |
Jemen | Republika Jemen | 1967/11/30 | 29,825,975 |
Činjenice o azijskom kontinentu
- Azija sadrži većinu pustinja na Zemlji: od Arabije (Saudijska Arabija), Sirije, Thal (Pakistan), Thar (ili Velika indijska pustinja), Lut (ili pustinja Irana), Gobi (Mongolija), Taklamakan (Kina), Karakum ( Turkmenistan), Kerman (Iran), Judeja (Izrael), Negev.
- Azija ima 11 vremenskih zona.
- Azijci su također bili izumitelji papira, baruta, kompasa i tiskarskog stroja.
- Glavni azijski trgovinski blokovi su: Azijsko-pacifička ekonomska suradnja (APEC), Azijsko-europski ekonomski sastanak, Udruženje zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), Sporazumi o bližim gospodarskim i trgovinskim odnosima (Kina s Hong Kongom i s Makaom), Zajednica neovisnih država ( CIS) i Južnoazijsko udruženje za regionalnu suradnju (SAARC).
- Takozvani “azijski tigrovi” (Južna Koreja, Tajvan, Singapur i Hong Kong) najveće su ekonomske i financijske sile kontinenta.
- Na azijskom kontinentu urbano stanovništvo je 40%, dok je ruralno stanovništvo 60%.
- Azija ima 48 neovisnih država.
- Glavne religije azijskog kontinenta su: muslimani (21,9%) i hinduisti (21,5%).
Kratka povijest Azije
Drevne civilizacije
Mezopotamija i dolina Inda
Azija je dom nekim od najstarijih svjetskih civilizacija. U regiji poznatoj kao Mezopotamija (današnji Irak), Sumerani su osnovali jedno od prvih složenih društava oko 3500. pr. Razvili su pismo (klinasto pismo), izgradili monumentalnu arhitekturu poput zigurata i značajno napredovali u pravu i administraciji.
Istodobno, civilizacija doline Inda (oko 2500.-1900. pr. Kr.) cvjetala je u današnjem Pakistanu i sjeverozapadnoj Indiji. Ova je civilizacija poznata po svom urbanom planiranju, s dobro uređenim gradovima kao što su Harappa i Mohenjo-Daro, sofisticiranim sustavima odvodnje i razgranatim trgovačkim mrežama.
Drevna Kina i dinastija Shang
Drevna Kina doživjela je uspon dinastije Shang oko 1600. godine prije Krista. Shang se pripisuje najranijim poznatim kineskim zapisima, pronađenim na kostima proročišta korištenim za proricanje. Uspostavili su feudalno društvo i značajno napredovali u lijevanju bronce, koje je imalo presudnu ulogu u njihovim vojnim i ritualnim praksama.
Uspon carstava u Perziji i Indiji
Perzijsko carstvo, koje je uspostavio Kir Veliki u 6. stoljeću prije Krista, postalo je jedno od najvećih carstava antičkog svijeta. Protezao se od doline Inda na istoku do granica Grčke na zapadu. Perzijanci su poznati po svojoj administrativnoj genijalnosti, razvoju učinkovite birokracije i infrastrukture kao što je Kraljevska cesta.
U Indiji se Maurya Carstvo pojavilo u 4. stoljeću prije Krista pod vodstvom Chandragupte Maurye. Njegov unuk, Ashoka, posebno je poznat po obraćenju na budizam i nastojanjima da proširi budistička načela diljem Azije.
Klasična i srednjovjekovna razdoblja
Dinastija Han i Put svile
Dinastija Han (206. pr. n. e. – 220. n. e.) označila je zlatno doba u kineskoj povijesti, obilježeno teritorijalnim širenjem, ekonomskim prosperitetom i kulturnim procvatom. U tom je razdoblju uspostavljen Put svile koji povezuje Kinu sa središnjom Azijom, Bliskim istokom i Europom. Ta je mreža omogućila razmjenu dobara, ideja i tehnologija.
Guptino carstvo i zlatno doba Indije
Guptino carstvo (oko 320.-550. n. e.) u Indiji često se naziva zlatnim dobom Indije. Bilo je to vrijeme značajnih dostignuća u umjetnosti, književnosti, znanosti i matematici. Koncept nule, napredak u astronomiji i klasična sanskrtska književnost poput Kalidasinih djela razvijeni su tijekom tog razdoblja.
Uspon islama i kalifata
U 7. stoljeću nove ere islam se pojavio na Arapskom poluotoku. Naknadna ekspanzija islamskih kalifata, posebno Omajadskog i Abasidskog kalifata, dovela je ogromne regije Azije pod muslimansku vlast. Abasidski kalifat (750.-1258. n. e.) doživio je procvat znanosti, medicine, matematike i filozofije, a Bagdad je postao središte učenja i kulture.
Mongolsko carstvo i dalje
Mongolska osvajanja
U 13. stoljeću Mongolsko carstvo pod Džingis-kanom postalo je najveće susjedno carstvo u povijesti. Mongoli su ujedinili velik dio Azije, od Kine do Europe, i omogućili neviđenu kulturnu i gospodarsku razmjenu. Pax Mongolica osiguravao je siguran prolaz trgovcima, putnicima i misionarima duž Puta svile.
Dinastija Ming i pomorska istraživanja
Nakon pada dinastije Yuan (koju su uspostavili Mongoli), u Kini je na vlast došla dinastija Ming (1368.-1644.). Era Ming obilježena je snažnom centraliziranom kontrolom, ekonomskim prosperitetom i pomorskim istraživanjem. Admiral Zheng He vodio je sedam velikih ekspedicija između 1405. i 1433., stigavši sve do istočne obale Afrike.
Mogulsko carstvo u Indiji
Početkom 16. stoljeća Babur, potomak Timura i Džingis-kana, osnovao je Mogulsko carstvo u Indiji. Mogulsko razdoblje (1526.-1857.) poznato je po svojim kulturnim i arhitektonskim dostignućima, uključujući izgradnju Taj Mahala. Moguli su uveli administrativne reforme i centraliziranu vladu koja je stoljećima utjecala na regiju.
Kolonijalizam i moderno doba
Europski kolonijalizam
Od 16. stoljeća nadalje europske su sile počele osnivati kolonije u Aziji. Portugalci, Nizozemci, Britanci, Francuzi i Španjolci natjecali su se za kontrolu trgovačkih puteva i teritorija. Britanska istočnoindijska kompanija igrala je značajnu ulogu u kolonizaciji Indije, što je dovelo do uspostave britanskog Raj-a 1858. Jugoistočna Azija doživjela je nizozemsku, francusku i britansku kolonizaciju, što je značajno utjecalo na politički i ekonomski krajolik regije.
Japanska Meiji restauracija
U kasnom 19. stoljeću Japan je prošao kroz Meiji restauraciju (1868.-1912.), razdoblje brze modernizacije i industrijalizacije. Japan se transformirao iz feudalnog društva u veliku svjetsku silu, usvajajući zapadne tehnologije i administrativne prakse, zadržavajući svoj kulturni identitet. Ova transformacija omogućila je Japanu da postane značajna imperijalna sila u Aziji.
Pokreti za neovisnost
U 20. stoljeću diljem Azije došlo je do vala pokreta za neovisnost. Indija je stekla neovisnost od britanske vladavine 1947., predvođena osobama poput Mahatme Gandhija i Jawaharlala Nehrua. Proces dekolonizacije nastavio se diljem Azije, a zemlje poput Indonezije, Vijetnama, Malezije i Filipina postigle su neovisnost od europskih kolonijalnih sila.
Suvremena Azija
Gospodarski rast i izazovi
U drugoj polovici 20. stoljeća iu 21. stoljeću mnoge su azijske zemlje doživjele značajan gospodarski rast i razvoj. Japan, Južna Koreja, Tajvan, Hong Kong i Singapur postali su poznati kao “azijski tigrovi” zbog svoje brze industrijalizacije i ekonomskog uspjeha. Ekonomske reforme Kine od kasnih 1970-ih transformirale su je u globalnu gospodarsku moć.
Međutim, Azija se također suočava sa značajnim izazovima, uključujući političke sukobe, društvene nejednakosti i ekološka pitanja. U regiji se nalaze neki od najvećih i najgušće naseljenih gradova na svijetu, što predstavlja jedinstvene izazove u smislu infrastrukture, upravljanja i održivosti.
Regionalna suradnja
Napori prema regionalnoj suradnji uloženi su kroz organizacije kao što su Udruga država jugoistočne Azije (ASEAN), Južnoazijska udruga za regionalnu suradnju (SAARC) i Azijsko-pacifička gospodarska suradnja (APEC). Cilj ovih organizacija je promicanje ekonomske integracije, političke stabilnosti i kulturne razmjene među zemljama članicama.
