Zemlje srednje Azije

Središnja Azija, kao što joj ime kaže, nalazi se u središtu azijskog kontinenta, između Kaspijskog jezera, Kine, sjevernog Irana i južnog Sibira. Regija obuhvaća područje zemalja kao što su Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i druge.

Koliko zemalja u srednjoj Aziji

Kao regija Azije, Središnja Azija se sastoji od 5  neovisnih država (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan). U nastavku pogledajte potpuni popis srednjoazijskih zemalja prema broju stanovnika.

1. Kazahstan

Kazahstan, formalno Republika Kazahstan, država je u srednjoj Aziji s malim dijelom u istočnoj Europi. Graniči s Turkmenistanom, Uzbekistanom i Kirgistanom na jugu, Kinom na istoku i Rusijom na sjeveru.

Glavni grad: Astana Površina: 2.724.900 km² Jezik: kazaški Valuta: Tenge

2. Kirgistan

Kirgistan, službeno Republika Kirgistan, je država u srednjoj Aziji. Ova obalna i brdovita zemlja graniči s Kazahstanom, Kinom, Tadžikistanom i Uzbekistanom. Glavni grad je Biškek.

Glavni grad: Biškek Površina: 199.949 km² Jezik: kirgiški Valuta: Zvuk

3. Tadžikistan

Tadžikistan, formalno Republika Tadžikistan, država je u srednjoj Aziji koja graniči s Afganistanom, Kinom, Kirgistanom i Uzbekistanom.

Glavni grad: Dušanbe Površina: 142 550 km² Jezik: tadžički Valuta: somonil

4. Turkmenistan

Turkmenistan je republika u jugozapadnoj središnjoj Aziji. Proteže se od Kaspijskog mora na istok do Afganistana i graniči s Iranom na jugu, te Kazahstanom i Uzbekistanom na sjeveru.

Glavni grad: Ashgabat Površina: 488 100 km² Jezik: turkmenski Valuta: turkmenski manat

5. Uzbekistan

Uzbekistan, formalno Republika Uzbekistan, je obalna država u središnjoj Aziji koja graniči s Kazahstanom, Turkmenistanom, Kirgistanom, Tadžikistanom i Afganistanom.

Glavni grad: Taškent Površina: 447 400 km² Jezik: uzbečki Valuta: uzbečki zvuk

Popis zemalja srednje Azije i njihovih glavnih gradova

Kao što je gore navedeno, postoji pet neovisnih država u Srednjoj Aziji. Među njima je po broju stanovnika najveća država Uzbekistan, a najmanja Turkmenistan. Potpuni popis zemalja srednje Azije s glavnim gradovima  prikazan je u donjoj tablici, poredan prema zadnjem ukupnom stanovništvu i površini.

Karta srednjoazijskih zemalja

Kratka povijest srednje Azije

Rana povijest i stare civilizacije

Središnja Azija, često nazivana “srcem Euroazije”, tisućljećima je bila raskrižje civilizacija. Njegova je povijest duboko isprepletena s kretanjem naroda, trgovačkim putovima i kulturnom razmjenom.

1. Rane civilizacije:

Središnja Azija svjedočila je usponu nekoliko drevnih civilizacija, uključujući civilizaciju Oxus (također poznatu kao arheološki kompleks Bactria-Margiana) duž rijeke Amu Darya u današnjem Turkmenistanu i Uzbekistanu. Ta su se društva bavila poljoprivredom, obradom metala i trgovinom, ostavljajući iza sebe impresivna arheološka nalazišta kao što su Gonur Tepe i Tillya Tepe.

2. Nomadska carstva:

Od oko 800. godine prije Krista, nomadska plemena poput Skita, Sarmata i Xiongnua lutala su prostranim stepama središnje Azije. Bili su vješti jahači i strijelci, često su se sukobljavali s naseljenim civilizacijama na jugu i istoku. Xiongnu je posebno predstavljao značajan izazov za kinesku dinastiju Han.

Islamska osvajanja i prosperitet Puta svile

1. Islamska osvajanja:

U 7. i 8. stoljeću n. e. islam se proširio središnjom Azijom kroz arapska osvajanja. Regija je postala sastavni dio islamskog svijeta, s gradovima poput Samarkanda, Bukhare i Khive koji su cvjetali kao središta trgovine, učenja i islamske kulture. Samanidsko carstvo, sa središtem u današnjem Uzbekistanu i Tadžikistanu, igralo je ključnu ulogu u islamizaciji regije.

2. Put svile:

Položaj središnje Azije na raskrižju trgovačkih putova koji povezuju istočnu Aziju, južnu Aziju, Bliski istok i Europu doveo je do njenog prosperiteta u doba procvata Puta svile. Karavane koje su nosile svilu, začine, plemenite metale i drugu robu prolazile su regijom, potičući kulturnu razmjenu i gospodarski rast.

Mongolsko carstvo i timuridska renesansa

1. Mongolska osvajanja:

U 13. stoljeću Mongolsko Carstvo, pod vodstvom Džingis-kana i njegovih nasljednika, zahvatilo je Središnju Aziju, dovodeći veliki dio regije pod svoju vlast. Ogromno carstvo olakšalo je trgovinu i komunikaciju između Istoka i Zapada, ali je također donijelo razaranje i preokrete.

2. Timuridska renesansa:

Usred posljedica mongolskih osvajanja, središnja je Azija doživjela kulturnu i umjetničku renesansu pod Timuridskim carstvom, koje je utemeljio tursko-mongolski osvajač Timur (Tamerlan). Gradovi poput Samarkanda i Herata postali su poznata središta islamske arhitekture, književnosti i znanosti.

Kolonijalizam, sovjetska vladavina i neovisnost

1. Kolonijalni utjecaj:

Središnja Azija je tijekom 19. stoljeća došla pod utjecaj Ruskog Carstva koje je nastojalo proširiti svoj teritorij i osigurati pristup unosnim trgovačkim putovima i prirodnim resursima. Regija je bila podijeljena na različite administrativne jedinice, uključujući kanate Hiva, Buhara i Kokand.

2. Sovjetska vlast:

Nakon ruske revolucije 1917. Srednja Azija je uključena u Sovjetski Savez kao konstitutivne republike, iskusivši brzu industrijalizaciju, kolektivizaciju poljoprivrede i potiskivanje vjerskih i kulturnih običaja. Rasla su urbana središta, modernizirali su se obrazovni i zdravstveni sustavi, ali je političko neslaganje nemilosrdno gušeno.

3. Neovisnost:

Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. srednjoazijske republike — Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan — stekle su neovisnost. Suočili su se s izazovima izgradnje nacije, prijelaza na tržišna gospodarstva i utvrđivanja vlastitog identiteta na globalnoj pozornici usred geopolitičkog natjecanja između Rusije, Kine i drugih regionalnih sila.

Suvremeni izazovi i mogućnosti

1. Politička stabilnost:

Središnja Azija nastavlja se boriti s pitanjima političkog autoritarizma, korupcije i etničkih napetosti, što predstavlja izazov za demokratsko upravljanje i društvenu stabilnost.

2. Ekonomski razvoj:

Iako je obdarena obilnim prirodnim resursima kao što su nafta, plin i minerali, središnja Azija suočava se sa zadatkom diversifikacije svojih gospodarstava, smanjenja ovisnosti o ekstraktivnim industrijama i poticanja uključivog rasta i razvoja.

3. Geopolitička dinamika:

Strateški položaj regije učinio ju je žarišnom točkom natjecanja između velikih sila, uključujući Rusiju, Kinu i Sjedinjene Države, kao i regionalnih aktera poput Irana i Turske. Balansiranje ovih suprotstavljenih interesa uz održavanje suvereniteta i stabilnosti ključni je izazov za srednjoazijske države.