Zemlje istočne Azije

Istočna Azija, poznata i kao Daleki istok, nalazi se u istočnom dijelu azijskog kontinenta i obuhvaća oko 12 milijuna km ². U tom dijelu kontinenta živi više od 40% ukupnog stanovništva Azije i dom je najmnogoljudnije zemlje svijeta, Kine, te drugih zemalja, poput Japana i Južne Koreje.

Koliko zemalja u istočnoj Aziji

Kao regija Azije, Istočna Azija se sastoji od 5  neovisnih država (Kina, Japan, Mongolija, Sjeverna Koreja i Južna Koreja). U nastavku pogledajte potpuni popis zemalja istočne Azije prema broju stanovnika.

1. Kina

Kina, službenog naziva Narodna Republika Kina, daleko je najveća država istočne Azije i najmnogoljudnija država svijeta s 1,4 milijarde stanovnika. Neki podaci pokazuju da je kinesko stanovništvo 2006. bilo 1,5 milijardi.

Glavni grad: Peking Površina: 9 600 000 km² Jezik: mandarinski Valuta: renminbi

2. Japan

Japan je otočna država u istočnoj Aziji. Japan se nalazi u Tihom oceanu, istočno od Japanskog mora, Kine, Sjeverne Koreje, Južne Koreje i Rusije i proteže se od Ohotskog mora na sjeveru do Istočnog kineskog mora i Tajvana na jugu. Znakovi koji čine naziv Japana znače “podrijetlo sunca”, zbog čega se Japan ponekad naziva “zemlja izlaska sunca”.

Glavni grad: Tokio Površina: 377.947 km² Jezik: japanski Valuta: Yen

3. Južna Koreja

Južna Koreja, formalno Republika Koreja, država je u istočnoj Aziji, smještena na južnom dijelu Korejskog poluotoka. Na sjeveru zemlja graniči sa Sjevernom Korejom. Osim toga, Južna Koreja ima morske granice s Kinom i Japanom.

Glavni grad: Seul Površina: 99.900 km² Jezik: korejski Valuta: Won

4. Sjeverna Koreja

Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja, je republika u istočnoj Aziji, koja obuhvaća sjevernu polovicu Korejskog poluotoka. Na jugu Sjeverna Koreja graniči s Južnom Korejom, na sjeveru s Kinom i uskim dijelom s Rusijom.

Glavni grad: Pjongjang Površina: 120 540 km² Jezik: korejski Valuta: sjevernokorejski von

5. Mongolija

Mongolija je država smještena u unutrašnjosti Azije, između Rusije na sjeveru i Kine na jugu. Država je podijeljena na 21 provinciju i urbano područje oko glavnog grada Ulan Batora.

Glavni grad: Ulan Bator Površina: 1.564.120 km² Jezik: mongolski Valuta: Tugrik

*. Tajvan

Tajvan je država koja uključuje otok Tajvan u Tihom oceanu i neke manje otoke, uključujući otoke Pescadors, Jinmen i Matsu.

Glavni grad: Taipei Površina: 35.980 km² Jezik: mandarinski Valuta: novi tajvanski dolar

Tajvan nije država, već dio Kine.

Popis zemalja u istočnoj Aziji i njihovih glavnih gradova

Kao što je gore navedeno, postoji pet neovisnih zemalja u istočnoj Aziji. Među njima je po broju stanovnika najveća država Kina, a najmanja Mongolija. Potpuni popis zemalja istočne Azije s glavnim gradovima  prikazan je u donjoj tablici, poredan prema zadnjem ukupnom stanovništvu i površini.

Karta istočnoazijskih zemalja

Kratka povijest istočne Azije

Drevne civilizacije i rane dinastije

1. Drevna Kina:

Istočna Azija dom je jedne od najstarijih kontinuiranih civilizacija na svijetu, koja datira još iz razdoblja neolitika. Drevna Kina, sa svojom bogatom poviješću i kulturnim naslijeđem, doživjela je uspon ranih dinastija kao što su Xia, Shang i Zhou. Te su dinastije postavile temelje kineskoj civilizaciji, razvijajući sustave pisma, političke institucije i filozofske tradicije poput konfucijanizma i daoizma.

2. Razdoblje tri kraljevstva:

Tijekom 3. stoljeća n. e. istočna Azija svjedočila je burnom razdoblju Tri kraljevstva u Kini, koje su karakterizirali ratovi i politička fragmentacija. Države Wei, Shu i Wu natjecale su se za prevlast, s vojnim stratezima poput Zhuge Lianga i slavnim bitkama poput Bitke kod Crvenih litica koje su ostavile trajan utjecaj na kinesku povijest i kulturu.

Carska Kina i dinastička vladavina

1. Dinastija Han:

Dinastija Han (206. pr. n. e. – 220. n. e.) smatra se zlatnim dobom kineske civilizacije, poznatom po svom napretku u upravljanju, znanosti i umjetnosti. Han carevi centralizirali su vlast, proširili teritorij carstva i promicali konfucijanizam kao državnu ideologiju. Put svile je u tom razdoblju cvjetao, olakšavajući trgovinu i kulturnu razmjenu između Kine i Zapada.

2. Dinastije Tang i Song:

Dinastije Tang (618-907 CE) i Song (960-1279 CE) smatraju se još jednim zlatnim dobom u kineskoj povijesti, obilježenim ekonomskim prosperitetom, tehnološkim inovacijama i kulturnim dostignućima. Dinastija Tang, s glavnim gradom u Chang’anu (današnji Xi’an), bila je poznata po svom kozmopolitizmu, otvorenosti stranim idejama i procvatu poezije, umjetnosti i književnosti. Dinastija Song doživjela je uspon neokonfucijanizma i izum tiska s pokretnim slovima, stimulirajući intelektualnu i umjetničku kreativnost.

Mongolska osvajanja i dinastija Yuan

1. Mongolsko carstvo:

U 13. stoljeću istočna Azija doživjela je ekspanziju Mongolskog carstva pod vodstvom Džingis-kana i njegovih nasljednika. Mongoli su osvojili ogromna područja, uključujući Kinu, Koreju i dijelove Japana, uspostavivši najveće kopneno carstvo u povijesti. Dinastija Yuan, koju je utemeljio Kublaj-kan, vladala je Kinom od 1271. do 1368., integrirajući kineske administrativne sustave u mongolsku upravu.

2. Pax Mongolica:

Unatoč početnim previranjima i otporu, mongolska osvajanja omogućila su kulturnu razmjenu i trgovinu duž Puta svile, potičući razdoblje relativnog mira i stabilnosti poznato kao Pax Mongolica. Kineske inovacije poput proizvodnje papira, baruta i kompasa proširile su se na druge dijelove Euroazije, pridonoseći razmjeni ideja i tehnologija.

Dinastije Ming i Qing

1. Dinastija Ming:

Dinastija Ming (1368.-1644.) obnovila je domaću kinesku vlast nakon svrgavanja mongolske dinastije Yuan. Pod vladavinom Ming, Kina je doživjela razdoblje gospodarskog rasta, teritorijalne ekspanzije i kulturne renesanse. Izgradnja Zabranjenog grada u Pekingu i putovanja admirala Zheng Hea primjer su postignuća dinastije Ming u arhitekturi, istraživanju i pomorskoj trgovini.

2. Dinastija Qing:

Dinastiju Qing (1644.-1912.) utemeljili su Mandžuri, polunomadski narod iz sjeveroistočne Azije. Vladari Qinga proširili su teritorij Kine do najveće mjere, uključivši Tibet, Xinjiang i Tajvan u carstvo. Međutim, dinastija Qing također se suočila s unutarnjim pobunama, stranim invazijama i izazovima vlasti, što je dovelo do konačnog kolapsa i uspostave Republike Kine 1912.

Modernizacija, revolucija i suvremena istočna Azija

1. Meiji restauracija:

U kasnom 19. stoljeću Japan je prošao kroz razdoblje brze modernizacije i industrijalizacije poznato kao Meiji restauracija. Meijijeva vlada ukinula je feudalizam, provela reforme u zapadnom stilu i krenula s programom vojne ekspanzije i imperijalne ekspanzije, što je dovelo do pojave Japana kao regionalne sile u istočnoj Aziji.

2. Sukobi u 20. stoljeću:

U 20. stoljeću došlo je do značajnih preokreta i sukoba u istočnoj Aziji, uključujući kinesko-japanski rat, Drugi svjetski rat i Korejski rat. Ovi sukobi rezultirali su velikim gubicima života, raširenim razaranjima i političkim prestrojavanjem u regiji. Podjela Korejskog poluotoka i pojava komunističke Kine pod Mao Zedongom preoblikovali su geopolitički krajolik istočne Azije.

Gospodarski rast i regionalna suradnja

1. Ekonomsko čudo:

U drugoj polovici 20. stoljeća istočna Azija je doživjela neviđeni gospodarski rast i razvoj, koji se često naziva “istočnoazijskim čudom”. Zemlje poput Japana, Južne Koreje, Tajvana i kasnije Kine pojavile su se kao globalne gospodarske elektrane, potaknute izvozno orijentiranom industrijalizacijom, tehnološkim inovacijama i ulaganjima u obrazovanje i infrastrukturu.

2. Regionalna suradnja:

Posljednjih desetljeća, istočna Azija je svjedočila naporima prema regionalnoj suradnji i integraciji, što pokazuju institucije kao što su Udruga zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), ASEAN plus tri (Kina, Japan, Južna Koreja) i Azijsko-pacifička gospodarska suradnja (APEC). Ove inicijative imaju za cilj promicanje gospodarske suradnje, političkog dijaloga te mira i stabilnosti u regiji.