Gdje se nalaze Maršalovi Otoci?

Gdje se Maršalovi Otoci nalaze na karti? Maršalovi Otoci su neovisna država koja se nalazi u Mikroneziji. Pogledajte sljedeće slike kako biste vidjeli lokaciju Maršalovih Otoka na kartama.

Lokacija Maršalovih Otoka na karti svijeta”. Na ovoj karti možete vidjeti položaj Maršalovih Otoka usred Tihog oceana.

Vjerojatno niste čuli za Maršalove otoke. Ali možda znate mali otok, ili bolje rečeno atol, po imenu: atol Bikini. Jer to je dio Maršalovih otoka. Bikini je dobio ime po ovom otoku.

Maršalovi Otoci pripadaju Mikronezijskom arhipelagu. Smješteni su u zapadnom Tihom oceanu. Postoji više od 1200 otoka raspoređenih na površini od 2,1 milijun četvornih kilometara. Otočna država Kiribati graniči s Maršalovim Otocima na jugu i Saveznim Državama Mikronezije na jugozapadu. Na sjeveroistoku i istoku Maršalovi Otoci ne graniče s ničim – ovdje se zavlače u prostranstvo Tihog oceana.

Otoci se na maršalskom nazivaju Aolepān Aorōkin M̧ajeļ.

Površina pet većih otoka i 29 koraljnih atola plus malih otočića iznosi 184,4 četvorna kilometra. To je otprilike veličina otoka Sylt i Föhr u Sjevernom moru zajedno. Dakle, prilično su mali.

Može se razlikovati dva otočna lanca: istočni lanac Ratak, koji je poznat i kao Otoci izlaska sunca, i zapadni lanac Ralik, Otoci zalaska sunca.

Na ovoj karti možete vidjeti lokaciju dva važna lanca, lanca Ratak i Ralik. Pronađite poznati atol Bikini!

Informacije o lokaciji Maršalovih Otoka

Geografska širina i dužina

Maršalovi Otoci nalaze se u središnjem dijelu Tihog oceana, sjeverno od ekvatora. Otoci se nalaze na približno 7,1315° sjeverne geografske širine i 171,1847° istočne geografske dužine. Arhipelag se nalazi oko 3380 kilometara zapadno od Havaja i 2400 kilometara istočno od Filipina, što ga čini jednom od najizoliranijih nacija na Zemlji.

Zemlja se sastoji od 29 atola i 5 otoka, s više od 1000 pojedinačnih otoka razasutih po oceanu, tvoreći ogromno područje od oko 750 000 četvornih milja (1,95 milijuna četvornih kilometara) oceana, iako je površina kopna samo oko 70 četvornih milja (181 četvorni kilometar).

Glavni grad i veći gradovi

GLAVNI GRAD: MAJURO

Glavni grad Maršalovih Otoka je Majuro, koji se nalazi na velikom atolu istog imena. Majuro je najveći grad i političko, ekonomsko i kulturno središte zemlje. Smješten je na zapadnoj strani atola Majuro, koji se sastoji od više od 60 otoka. Grad ima oko 27 000 stanovnika i dom je vladinih ureda, većine nacionalnih poduzeća i međunarodne zračne luke. Majuro služi kao središnje mjesto za trgovinu, komunikaciju i promet u zemlji.

VELIKI GRADOVI

1. Ebeye: Smješten na atolu Kwajalein, Ebeye je drugo najveće urbano područje na Maršalovim otocima. To je prvenstveno stambeno područje za američko vojno osoblje i lokalne radnike. Broj stanovnika je oko 15 000, a ima osnovnu infrastrukturu poput škola i tržnica, iako se suočava s izazovima zbog svoje male veličine i velike gustoće naseljenosti.
2. Kwajalein: Kwajalein je dio atola Kwajalein, najvećeg atola na Maršalovim otocima. Na otoku Kwajalein nalazi se američka vojna baza koja se koristi za testiranje projektila i praćenje satelita. Stanovništvo otoka uglavnom je vojno osoblje, što ga čini jednom od najstrateškijih američkih vojnih instalacija u Pacifiku.
3. Jabat: Smješten u lancu Ralik na Maršalovim otocima, otok Jabat je malen, ali značajan kao stambeno i poljoprivredno područje. Broj stanovnika je mali, a značajan dio živi od poljoprivrede.
4. Wotje: Smješten na atolu Wotje u sjevernom dijelu zemlje, otok Wotje jedna je od većih zajednica na atolima. Gospodarstvo otoka vrti se oko ribarstva, a infrastruktura je ograničena.

Vremenska zona

Maršalovi Otoci slijede vrijeme na Maršalovim Otocima (MIST), koje je UTC +12:00. Zemlja ne primjenjuje ljetno računanje vremena i vrijeme ostaje dosljedno tijekom cijele godine. Ova vremenska zona smješta Maršalove Otoke jedan sat ispred susjednih zemalja poput Fidžija i Novog Zelanda.

Klima

Klima Maršalovih Otoka klasificirana je kao tropska s relativno konstantno toplim temperaturama tijekom cijele godine. Budući da se nalaze neposredno iznad ekvatora, otoci imaju različita vlažna i suha godišnja doba, iako su temperaturne varijacije minimalne.

1. Temperatura: Prosječne temperature na Maršalovim otocima kreću se između 26°C i 31°C tijekom cijele godine. Vlažnost zraka je visoka, posebno u kišnoj sezoni, što zrak čini toplijim. Međutim, pasati pružaju određeno olakšanje, posebno uz obalna područja.
2. Kišna sezona: Kišna sezona traje od svibnja do studenog, s najvećim količinama oborina od srpnja do listopada. Ovo razdoblje se također podudara sa sezonom pacifičkih tajfuna, iako se Maršalovi otoci nalaze odmah izvan najopasnijih ciklonskih zona.
3. Sušna sezona: Sušna sezona, od prosinca do travnja, obično ima manje oborina i više sunca, što je čini najpopularnijim razdobljem za turizam. Iako još uvijek može biti pljuskova, obično su kratki i nakon njih slijedi sunčano vrijeme.
4. Cikloni i oluje: Maršalovi otoci povremeno doživljavaju tropske oluje i tajfune, iako su rjeđi nego u područjima dalje na zapadu u Tihom oceanu. Olujni udari i jaki vjetrovi mogu predstavljati rizik za infrastrukturu otoka, posebno na niskim atolima.

Ekonomski status

Gospodarstvo Maršalovih Otoka je malo i uvelike ovisi o vanjskoj pomoći, posebno od Sjedinjenih Država, zbog male veličine nacije, ograničenih resursa i geografske izolacije. Gospodarstvo se prvenstveno temelji na poljoprivredi za vlastite potrebe, ribarstvu i međunarodnoj pomoći, s rastućim naglaskom na turizam posljednjih godina.

1. Pomoć SAD-a i Sporazum o slobodnom udruživanju

Značajan dio prihoda Maršalovih Otoka dolazi od Sporazuma o slobodnom pridruživanju (COFA) sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj sporazum, prvi put potpisan 1986. i produžen 2003., pruža zemlji znatnu financijsku pomoć u zamjenu za američka vojna i strateška prava u regiji. Financijska potpora uključuje pomoć za infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge, uz subvencije za osnovne usluge poput električne energije i vode.

2. Ribolov

Ribarstvo, posebno ribolov tune, glavna je industrija na Maršalovim Otocima. Zemlja je dom nekim od najbogatijih voda za ribolov tune na svijetu, a industrija tune ključni je doprinos državnim prihodima. Vlada Maršalovih Otoka pregovarala je o sporazumima o ribolovnim pravima s raznim državama i komercijalnim ribarskim flotama, ostvarujući prihod putem licenciranja i naknada. Međutim, prekomjerni izlov je zabrinjavajući, a održivost ribolova stalni je izazov.

3. Poljoprivreda

Poljoprivreda na Maršalovim otocima ograničena je malom veličinom i lošom kvalitetom tla. Usjevi koji se uzgajaju u zemlji uključuju kokosove orahe, kruhovce, pandanus i taro, iako poljoprivredna proizvodnja nije dovoljna da zadovolji potrebe zemlje. Maršalovi otoci uvoze većinu hrane iz drugih zemalja.

4. Turizam

Turizam je sektor u rastu, iako je i dalje malen zbog udaljenosti zemlje i ograničene infrastrukture. Maršalovi Otoci poznati su po prekrasnim koraljnim grebenima, mogućnostima ronjenja svjetske klase i netaknutim plažama. Posjetitelji također mogu istražiti povijesna mjesta iz Drugog svjetskog rata, posebno na atolu Kwajalein. Međutim, turizam je ograničen ograničenim međunarodnim letovima, malim kapacitetom zračnih luka i geografskom izolacijom zemlje.

Turističke atrakcije

Maršalovi otoci nude razne atrakcije, posebno za posjetitelje zainteresirane za prirodu, povijest i ronjenje.

1. Atol Kwajalein

Kwajalein je najveći atol na Maršalovim otocima i jedan od najvećih na svijetu. Posjetitelji Kwajaleina mogu istražiti njegov povijesni značaj, posebno njegovu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Atol je također poznat po izvrsnim mjestima za ronjenje, čistoj vodi i raznolikom morskom životu. Aktivnosti američke vojske u testiranju projektila i praćenju satelita također privlače posjetitelje zainteresirane za istraživanje svemira.

2. Atol Majuro

Glavni grad, Majuro, okružen je prostranom lagunom i brojnim malim otocima, što pruža izvrsne mogućnosti za plovidbu, ronjenje i ronjenje. Posjetitelji mogu istražiti bujne zelene otoke, uživati ​​u netaknutim plažama ili posjetiti atol Arno za udaljenije iskustvo.

3. Atol Bikini

Atol Bikini je UNESCO-va svjetska baština, poznata po svojoj ulozi u nuklearnim testiranjima Sjedinjenih Država tijekom 1940-ih i 1950-ih. Atol je sada popularno mjesto za ronioce, koji mogu istraživati ​​potopljene brodove, uključujući nekoliko brodova iz Drugog svjetskog rata, koji su sada dio podvodnog muzeja. Iako je atol Bikini ostao nenaseljen zbog zabrinutosti zbog zračenja, nudi fascinantan uvid u povijest i postao je jedinstvena destinacija za ronjenje.

4. Atol Wotje

Atol Wotje, smješten u sjevernom dijelu Maršalovih Otoka, poznat je po slikovitom okruženju i značaju za lokalnu kulturu Maršalovih Otoka. Atol je dom malom broju stanovnika, a posjetitelji mogu doživjeti opuštenu atmosferu otoka, tropsku ljepotu i bogate tradicije.

5. Atol Mili

Atol Mili je udaljenija destinacija, ali je poznat po svojoj zapanjujućoj ljepoti, bijelim pješčanim plažama i čistom plavom moru. Izvrsno je mjesto za posjetitelje koji traže osamu i tradicionalniji otočni doživljaj.

Vizni zahtjevi za građane SAD-a

Građanima SAD-a nije potrebna viza za posjet Maršalovim otocima za boravak do 90 dana. Putnicima je potrebna samo važeća putovnica, a po dolasku, građanima SAD-a bit će dopušten boravak do tri mjeseca u turističke ili poslovne svrhe. Međutim, budući da su Maršalovi otoci sporazum o slobodnoj suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, građanima SAD-a nije potrebna viza za boravak, rad ili studiranje u zemlji.

Udaljenost do New Yorka i Los Angelesa

Udaljenost do New Yorka

Udaljenost od New York Cityja do Majura, glavnog grada Maršalovih Otoka, iznosi otprilike 6700 milja (10 800 kilometara). Većina letova zahtijeva barem jedno ili dva međuslijetanja, obično na mjestima poput Havaja ili drugih pacifičkih otoka, zbog ograničenog broja izravnih letova za Majuro.

Udaljenost do Los Angelesa

Udaljenost od Los Angelesa do Majura iznosi otprilike 8500 kilometara (5300 milja). Kao i kod letova iz New Yorka, izravni letovi su ograničeni, a putnici obično moraju proći kroz čvorišta poput Havaja ili Guama prije nego što stignu na Maršalove otoke.

Činjenice o Maršalovim otocima