Gdje se nalazi Gvineja Bisau?

Gdje se Gvineja Bisau nalazi na karti? Gvineja Bisau je neovisna država smještena u zapadnoj Africi. Pogledajte sljedeće slike kako biste vidjeli lokaciju Gvineje Bisau na kartama.

Položaj Gvineje Bisau na karti svijeta

Informacije o lokaciji Gvineje Bisau

Gvineja Bisau je mala zemlja u zapadnoj Africi, omeđena Atlantskim oceanom na zapadu, Senegalom na sjeveru i istoku te Gvinejom na jugu. Unatoč maloj veličini, Gvineja Bisau ima bogatu kulturnu baštinu, raznolike ekosustave i izazovno socio-političko okruženje. Zemlju je obilježila politička nestabilnost, ali i dalje je fascinantno odredište za one koji su zainteresirani za afričku povijest, kulturu i prirodne ljepote.

Geografska širina i dužina

Gvineja Bisau nalazi se na približno 11,8037° sjeverne geografske širine i 15,1804° zapadne geografske dužine. To zemlju smješta u trope zapadne Afrike, s geografskim položajem koji je čini osjetljivom na tropsku klimu, posebno sezonske monsune i povremene suše. Obalni položaj Gvineje Bisau uz Atlantski ocean također joj daje bogatu raznolikost obalnih ekosustava, uključujući plaže, mangrove močvare i priobalne otoke.

Glavni grad i veći gradovi

Bisau (glavni grad)

Glavni grad Gvineje Bisau je Bisau, smješten na rijeci Gebá u zapadnom dijelu zemlje. Bisau je ujedno i najveći grad u Gvineji Bisau, dom za otprilike 400 000 stanovnika. Grad služi kao političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje. Iako Bisau nije veliko urbano središte prema međunarodnim standardima, on je središte vlade i trgovine, u kojem se nalazi većina infrastrukture Gvineje Bisau.

Bissau je poznat po svojoj kolonijalnoj arhitekturi, živahnim tržnicama i lokalnoj umjetničkoj sceni. Neke od glavnih atrakcija u gradu uključuju:

• Bissau Velho (Stari Bissau): Ovo područje poznato je po zgradama iz kolonijalnog doba i uskim, vijugavim ulicama. Stari grad podsjetnik je na portugalsku kolonijalnu prošlost zemlje, s nekoliko starih crkava i vladinih zgrada koje još uvijek stoje.
• Palácio da República (Palača Republike): sjedište vlade i važan simbol političke povijesti Gvineje Bisau.
• Luka Bissau: Luka je ključna za trgovinu zemlje, osiguravajući veze s drugim dijelovima zapadne Afrike. Također je važno mjesto za ribolov i izvoz.

U Bissauu se nalazi i glavna međunarodna zračna luka zemlje, Međunarodna zračna luka Osvaldo Vieira (OXB), koja povezuje zemlju s raznim međunarodnim odredištima.

Drugi veći gradovi

• Gabú: Smješten u istočnom dijelu Gvineje Bisau, Gabú je drugi najveći grad u zemlji i služi kao regionalno administrativno središte. S populacijom od otprilike 30 000 stanovnika, Gabú igra ključnu ulogu u poljoprivrednim aktivnostima zemlje, posebno u proizvodnji riže, prosa i drugih osnovnih usjeva.
• Bafatá: Smješten jugoistočno od Bissaua, Bafatá je još jedan značajan grad u Gvineji Bisau. Grad ima oko 30 000 stanovnika i služi kao administrativno i trgovačko središte za središnje i istočne regije. Bafatá se nalazi u blizini rijeke Tombali i poznata je po svojim poljoprivrednim aktivnostima, posebno uzgoju kikirikija i indijskih oraha.
• Canchungo: Smješten u sjevernom dijelu zemlje, Canchungo je mali grad koji igra ulogu u poljoprivrednoj industriji zemlje. Posebno je poznat po proizvodnji kikirikija, indijskih oraščića i drugih tropskih usjeva. Grad ima oko 15 000 stanovnika i važno je trgovačko središte za okolna ruralna područja.
• Quebo: Grad smješten u jugoistočnom dijelu Gvineje Bisau blizu granice s Gvinejom, Quebo je poznat po bogatom poljoprivrednom zemljištu, posebno rižinim poljima i uzgoju povrća. Iako malen, važno je trgovačko središte regije.

Vremenska zona

Gvineja Bisau koristi Greenwichsko srednje vrijeme (GMT) tijekom cijele godine, bez poštivanja ljetnog računanja vremena. Zbog toga se zemlja nalazi u istoj vremenskoj zoni kao i nekoliko drugih zapadnoafričkih zemalja, poput Senegala, Gambije i Mauritanije. Vremenska zona je UTC +0.

Klima

Gvineja Bisau ima tropsku klimu, koju karakteriziraju različita vlažna i suha godišnja doba. Njezin položaj u zapadnoj Africi znači da zemlja ima značajnu količinu oborina tijekom vlažne sezone, što može uzrokovati poplave u nizinskim obalnim područjima.

Kišna sezona (od svibnja do studenog)

Kišna sezona u Gvineji Bisau obično traje od svibnja do studenog. Tijekom tog razdoblja zemlja prima većinu godišnje količine oborina, koja u nekim dijelovima može doseći i do 2000 milimetara (78 inča). Kiše su obično obilne, s grmljavinskim olujama i povremenim poplavama. Ovo je razdoblje kada je poljoprivreda najaktivnija, posebno za kulture poput riže, prosa i manioke.

Sušna sezona (od prosinca do travnja)

Sušna sezona u Gvineji Bisau traje od prosinca do travnja i karakterizira je niža vlažnost zraka i manje oborina. Obalna područja zemlje obično su hladnija i manje vlažna, dok unutrašnjost može doživjeti vrlo visoke temperature, često dosežući 30°C ili više tijekom najtoplijih mjeseci (ožujak i travanj).

Zbog blizine Atlantskog oceana, obalna područja imaju relativno umjerene temperature, dok unutrašnjost doživljava veće ekstreme. Općenito, klima u Gvineji Bisau može se klasificirati kao vlažna tropska s utjecajima Sahela na sjeveru i Atlantika na zapadu.

Ekonomski status

Gvineja Bisau jedna je od najsiromašnijih zemalja svijeta, s niskim dohotkom po glavi stanovnika i visokom stopom siromaštva. Gospodarstvo se uvelike oslanja na poljoprivredu, posebno na indijske oraščiće, koji su vodeći izvozni proizvod zemlje. Zemlja također ima značajan potencijal u ribarstvu i rudarstvu, iako ti sektori nisu u potpunosti razvijeni zbog političke nestabilnosti, nedostatka infrastrukture i nedovoljnih ulaganja.

Poljoprivreda

Poljoprivreda je okosnica gospodarstva Gvineje Bisau, s otprilike 70% stanovništva koje se bavi poljoprivredom. Glavni poljoprivredni proizvodi uključuju indijske oraščiće, rižu, kukuruz, kasavu i palmino ulje. Zemlja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača indijskih oraščića, a ova kultura je glavni izvozni proizvod. Unatoč tome, poljoprivreda je i dalje uglavnom temeljena na samoopskrbi, a zemlja se suočava s izazovima vezanim uz sigurnost hrane i siromaštvo u ruralnim područjima.

Ribarstvo

Gvineja Bisau ima opsežne morske resurse, a ribarstvo je ključni gospodarski sektor. Obala zemlje uz Atlantski ocean bogata je ribljim zalihama, a vlada radi na razvoju ribarske industrije, posebno za škampe, tunu i ostale morske plodove. Međutim, ilegalni ribolov i dalje predstavlja izazov, a mnogi ribolovni resursi zemlje nedovoljno su iskorišteni.

Rudarstvo i prirodni resursi

Gvineja Bisau ima nalazišta boksita, fosfata, zlata i dijamanata. Međutim, ti resursi nisu ekstenzivno iskopavani zbog političke nestabilnosti i nedostatka infrastrukture. Vlada je uložila napore da privuče strana ulaganja u rudarski sektor, ali razvoj je bio spor. Gvineja Bisau također ima značajan potencijal za proizvodnju hidroelektrične energije zbog svojih riječnih sustava, iako je sektor i dalje nerazvijen.

Usluge

Uslužni sektor u Gvineji Bisau je nerazvijen, ali raste. Financijske usluge, telekomunikacije i trgovina važni su dijelovi uslužnog gospodarstva. Zemlja je postigla određeni napredak u poboljšanju svog bankarskog sektora, iako još uvijek postoje izazovi vezani uz pristup kreditima i financijsku uključenost.

Turističke atrakcije

Iako Gvineja Bisau nije glavna turistička destinacija, ima neke jedinstvene atrakcije za one koje zanima kultura, priroda i avantura.

• Bijagoski arhipelag: Ova skupina otoka uz obalu Gvineje Bisau UNESCO-ov je rezervat biosfere i dom je raznim rijetkim divljim životinjama, uključujući nilske konje, krokodile i brojne vrste ptica. Bijagoski otoci poznati su i po svojim tradicionalnim zajednicama i ribarskim selima. Posjetitelji mogu istražiti osamljene plaže, netaknute ekosustave i autohtone kulture.
• Otoci Orango: Kao dio arhipelaga Bijagos, otoci Orango poznati su po svom divljem svijetu, posebno po slanovodnim nilskim konjima koji nastanjuju regiju. Otoci su udaljeni i posjetiteljima nude priliku da dožive netaknutu prirodu i tradicionalnu kulturu.
• Bissau: Iako sam Bissau nije glavna turistička destinacija, posjetitelji mogu istražiti njegove povijesne znamenitosti, uključujući katedralu sv. Josipa, Fortalezu d’Amura (bivšu portugalsku utvrdu) i Nacionalni muzej Gvineje Bisau, koji prikazuje kulturnu povijest zemlje.
• Canal de Cacheu: Ova rijeka i okolno područje u sjevernoj Gvineji Bisau popularno je odredište za promatranje ptica i obilaske prirode. Područje je dio estuarija rijeke Cacheu, močvarnog područja koje podržava razne ptice selice i druge divlje životinje.

Vizni zahtjevi za građane SAD-a

Državljani SAD-a koji putuju u Gvineju Bisau u turističke ili poslovne svrhe kraće od 90 dana moraju dobiti vizu. Uvjeti za dobivanje vize uključuju:

• Važeća američka putovnica s rokom važenja od najmanje šest mjeseci nakon planiranog boravka.
• Popunjen obrazac zahtjeva za vizu.
• Dvije fotografije veličine za putovnicu.
• Dokaz o povratku ili daljnjem putovanju (npr. povratna avionska karta).
• Dokaz o dovoljnim sredstvima za pokrivanje trajanja boravka.
• Plaćanje vizne takse.

Vize se mogu dobiti u Veleposlanstvu Gvineje Bisau u Washingtonu, DC, ili u najbližem konzulatu. Za dulje boravke ili posebne svrhe poput rada ili studiranja, državljani SAD-a trebaju podnijeti zahtjev za odgovarajuću kategoriju vize.

Udaljenost do New Yorka i Los Angelesa

• New York City do Bissaua: Udaljenost od međunarodne zračne luke John F. Kennedy (JFK) u New Yorku do međunarodne zračne luke Osvaldo Vieira (OXB) u Bissauu iznosi otprilike 4300 milja (6900 kilometara), s trajanjem leta od oko 7 do 8 sati, ovisno o određenoj ruti i presjedanjima.
• Los Angeles do Bissaua: Udaljenost od međunarodne zračne luke Los Angeles (LAX) do Bissaua je oko 8400 kilometara, s vremenom leta od otprilike 10 do 11 sati, ovisno o broju presjedanja.

Činjenice o Gvineji Bisau